Marketing
dr.sc. Nenad Jasprica - ZAŠTO JE JEDINSTVENA MONTE VIPERA?
Sredozemlje je, prema broju biljnih vrsta, jedno od najbogatijih područja u svijetu. Hrvatska je, nakon Slovenije i Italije, treća europska zemlja prema raznolikosti biljnoga svijeta. Veliku biljnu raznolikost ima Velebit, s više od 2200 biljnih svojti (vrsta i nižih taksonomskih jedinica), a odmah zatim naši mnogobrojni otoci, te poluotok Pelješac. Najnovije rasprave su pokazale kako flora Pelješca broji više od 1200 svojti (Kovačić i sur., 2000). Poluotok je bogat nizom zaštićenih i rijetkih vrsta hrvatske flore kao što su npr. hrast oštrika, grmoliki ranjenik, srebrnolisni slak, dubrovačka zečina i dr. Sa znanstvenog gledišta posebno je vrijedna planina Monte Vipera.
Monte Vipera (Zmijsko brdo) je lokalni naziv za prostrani planinski masiv smješten iznad mjesta Orebić u zapadnom dijelu poluotoka. Naziv Monte Vipera možda je nekada imao opravdanje kao stanište velikog broja poskoka (Vipera ammodytes), ali danas sigurno ne odgovara istini. Najveci vrh planine (sv. Ilija, 961 m n.v.), kao i ostali glavni pelješki grebeni (Rota-713 m, Čučin-616 m, Čarović-631 m i dr.), za razliku od čitave srednjodalmatinske otočne skupine, imaju smjer pružanja svojstven dinarskom planinskom spletu, od sjeverozapada prema jugoistoku. Ta osobina, uz niz drugih, doprinjela je mnogim posebnostima te planine, pa je proteklih 150 godina bila izuzetno zanimljiva mnogobrojnim domaćim i stranim istraživačima. Prve florističke podatke s tog područja objavio je Roberto Visiani Šibenčanin u svom djelu Flora Dalmatica sredinom 19. stoljeća (Visiani, 1842-1852). Faunistička istraživanja nisu bila obimna, a u posljednje vrijeme su intenzivirana. Tako je 1998. u jednoj jami otkriveno novo hrvatsko nalazište troglobiontnog puža Pholeoteras euthrix (Štamol i sur., 1999).
Post je objavljen 12.03.2006. u 18:39 sati.