- nastavak -
Plan djelovanja ruske Baltičke flote
U obrani glavnog pomorskog položaja na crti Nargen – Porkala (Makiloto) zadaća ruske Baltičke flote bila je planirana na slijedeći način:
- podvodne torpedne napade tijekom dolaska protivničkih brodova na ulazu u Finski zaljev trebala je voditi divizija ruskih podmornica (11 operativnih podmornica), a to je i cjelokupno brojčano stanje ruskih podmornica
- pomorsku bitku na utvrđenom položaju trebala je zapodjenuti i voditi glavnina ruskog brodovlja (4 bojna broda, 9 krstarica, 20 razarača i 11 torpiljarki)
- napade s bočnih položaja i to noćne i dnevne torpedne napade trebale su poduzeti ruske torpiljarke (njih 31 s vrlo malim gazom) u trenutku kada bi protivničko brodovlje uletjelo u minsko polje
U slučaju neuspjeha u bitki rusko brodovlje trebalo se povući prema svojim bazama (Reval i Helsinki) iz njih napadati protivničko brodovlje. Dakle, glavni teret u slučaju napada trebale su podnijeti ruske torpedne snage. Na taj način iako nedovoljno jaka za direktnu i otvorenu borbu s protivnikom ruska je flota imala kakvu takvu šansu. Ako pak bi protivnički brodovi napali na bitnice na Nargenu i Vulfu ruske obalske bitnice mogle su se uzajamno štititi i potpomagati paljbom, a blizu je i pomorska baza Reval oz koje bi i ruski bojni brodovi mogli otvoriti snažnu vatru i tako poduprijeti obalske bitnice. Uistinu da se to dogodilo ruska je daleko slabija flota mogla držati u šahu nadmoćniju protivničku flotu.
Nedostaci ruskog Plana obrane Finskog zaljeva – Athumanunhova promišljanja
Međutim, da je njemačka flota poduzela napad na Finski zaljev, a da je kojim slučajem tada padala kiša ili se digla magla rusko obalsko topništvo ne bi moglo pružiti dostatnu potporu svojoj floti, a samim time i same bitnice koje su bile nedostatno zaštićene imale bi velike probleme s protivničkim ratnim brodovima koji bi im se neopaženo primaknuli. Dakle, ako bi došlo do bitke, slabija ruska flota nikako ne bi mogla zadržati snažniju njemačku flotu 15 dana kako se to od nje tražilo. Njemački minolovci najduže za dva dana sigurno bi otvorili prolaze kroz minsko polje, a tada bi njemački bojni brodovi sigurno zapodjenuli s malobrojnim ruskim brodovima neravnopravnu pomorsku bitku u kojoj bi Rusi sasvim sigurno i izvukli kraći kraj. Nedostatak ruskog obrambenog Plana vidljiv je i po tome što nije planirana obrana Riškog i Botinskog zaljeva. Ako je Riški zaljev bez obrane, a protivnik baš tamo nakani iskrcati kopneni desant, ruska flota bila bi sigurno nemoćna, jer ne bi smjela izaći van crte Reval – Porkala. No, ruski Admiralštab to je na vrijeme uočio i uskoro je izrađen Novi Plan obrane Finskog i Riškog zaljeva.
Post je objavljen 12.03.2006. u 18:01 sati.