Marketing
Izbacite najslabiju kariku!
I baš kada se i ja "borim" sa sucima i suđenjem, u Sportskim novostima naiđem na članak iz Karate saveza koji govori o "Slučaju Smoljenović" - poznatom karate sucu. Evo tog članka:
Dosta sam čuo o tom slučaju, s različitih strana. Raznih komentara - od onoga da pojedinci iz karate saveza žele maknuti Smoljenovića čisto iz zavisti do toga da je Smoljenović vrlo loše utjecao na karate u Hrvatskoj i da ga je nužno udaljiti iz karatea. Tako širok raspon ocjena i karakteristika nekog slučaja i aktera u njemu zasigurno je zbunjujuće.
I baš kada sam razmišljao uopće se ne petljati u sve to, niti ne zauzimati nikakve stavove, pročitam u izjavu: "Nerado o tome govorim - razlog šikaniranju je taj što sam Srbin. Zbog nacionalne pripadnosti uklonjen sam sa svjetske sudačke scene, bez obzira što već 20 godina spadam u najcjenjenije svjetske suce", koju je dao Smoljenović za Večernji list.
I to me je naljutilo!
Razgovarao sam s nekolicinom mojih poznanika koji su u karateu, stvorio sliku i zaključujem. Smoljenović je sam izašao iz sustava - u ovom slučaju sustava koji se zove "karate savez". Jednostavno je svojim ponašanjem i sloliranjem ispao iz tog sustava i sustav "uzvraća udarac". Logično, očekivano i po mom mišljenju - dobro.
Najprije da razjasnim što je to sustav u ovom slučaju. To je karate savez, to je veliki sustav koji je dio još većeg i značajnijeg sustava - europske i svjetske karate federacije. To je sustav koji se sastoji od stotina kubova (u Hrvatskoj) u kojima tisuće članova sportaša svakodnevno vježba, svaki vikend se natječe, putuje, uči, vježba, trenira. To je sustav kojeg čine ljudi okupljeni oko jedne zajedničke stvari (karate) i usmjereni na ostvarenje zajedničkih ciljeva (baviti se sportom) i koji svi imaju zajedničku misiju - biti bolji.
A taj sustav čine i oni klinci od 5-6 godina koji tek uče kimono obući, i oni roditelji koji te klince dovode na treninge, taj sustav čine svi oni i dobri i loši treneri, dobri i loši, ali i vrhunski suci, i svi ona piskarala po klubovima koji naplaćuju članarinu, i svi oni mjerači vremena na natjecanjima, i sve one čistačice po dvoranama, i svi oni ...
... da, svi oni čine jedan sustav koji se usklađuje sa svima njima, ali u kojemu sebe pronalaze i svi oni. Pronalaze i pronašli mjesto i način zadovoljenja svojih potreba, ostvarenja nekih svojih ciljeva. Svi oni čine da taj sustav "napreduje svakog dana u svakom pogledu", da sustav bude bolji, učinkovitiji, da se uz pomoć tog sustava dođe do cilja, pojedinačnog i zajedničkog, da se s pomoću sustava ostvaruje misija. Da se stalno, u sustavu i kroz sustav zadovoljavaju vlastite potrebe.
Svi ti unutar sustava stalno unapređuju sustav, a kako bi još bolje i još više zadovoljavali svoje potrebe. Sustav se ne može unapređivati izvana, izvana ga se samo može gledati i kritizirati. Ništa više!
I kada netko ispadne iz toga sustava, kada taj netko počne kršiti zajednički dogovorene aktivnosti na ostvarenju ciljeva, kada netko svoje osobne ciljeve, koji su malo po malo u koliziji s ciljevima sustava, odnosno većine u sustavu stavlja ispred ostalih, kada taj ruši ono što sustav čini sustavom - zajedništvo, tada sustav logično reagira - izbacuje uljeza iliti najslabiju kariku.
A kada više nema argumenata u raspravi, potežu se stvari i daju izjave koje još više razbijaju zajedništvo i još više udaljuju ljude jedne od drugih, daju izjave koje nisu ni za koji sustav, ni za kakvo zajednoštvo kao osnovu sustava, a ponajmanje za sustav u sportu.
Post je objavljen 11.03.2006. u 00:31 sati.