Stravičan masakr životinja u kojem su teško ranjena dva psa u dravskoj šumi izazvao je zgražanje javnosti i udruga koje su najoštrije osudile ovaj zločin nad nevinim životinjama. Jednom je psu odrezana njuška do same čeljusti, a noga mu je ranjena do krvi dok je drugom odrezano uho i ustrijeljeno oko.
Prvotne sumnje o potencijalnim počiniteljima ovog zlodjela, upućivale su da se radi o lovcima koji u dravskoj šumi gdje su pronađeni izmasakrirani psi imaju svoje lovište. Na kraju se ispostavilo da područje Dravske šume gdje su pronađeni psi, prema tvrdnjama lovaca nije lovište i da oni čine sve kako bi u suradnji s Udrugom Spas i policijom pronašli počinitelje masakra.
Radi li se o opravdavanju ionako poljuljanog lovačkog "ugleda" u javnosti ili pak, o izbjegavanju odgovornosti jer niti policija niti lovočuvarska služba ne čine dovoljno kako bi suzbile lovni kriminal?
Nemoguće je izbjeći sumnju da u krivolovu često sudjeluju i neki lovci. Možda je iznošenje ovakvih pretpostavki neozbiljno, ali situacija na terenu dovoljno govori sama za sebe kao u slučaju otkrivenog ilegalnog arsenala lovačkog oružja ili čestih međusobnih propucavanja lovaca, ubijanja kućnih životinja i nekontroliranog lova od strane nekih samovoljnih pojedinaca. Sve to dovodi u pitanje opravdanost lovačke profesije koja slovi za izrazito "humanu" djelatnost u pogledu zaštite životinja i prirode.
Kako god bilo, zamku postavljenu za srne u kojoj se pas ulovio podmetnuli su krivolovci. Ako je jedna od zadaći lovaca da osiguravaju i kontroliraju sigurnost terena za opstanak divljači, čak i kada se ne radi o području koje pripada lovištu kao u ovom slučaju, kako je moguće da baš svaki put kada se dogodi sličan incident u kojem stradaju životinje jedini krivci budu krivolovci?
Ovo zvjersko djelo počinile su osobe koje dobro poznaju lovačke običaje jer prema starom običaju, za odrezano uho ili njušku dobivao se novac, a služi i kao sredstvo dokazivanja.
Dokada ćemo svjedočiti ovakvim stravičnim zločinima protiv životinja?
Zlostavljanje i ubijanje nevinih životinja naša je svakodnevnica. Umjesto unaprjeđenja odnosa ljudi prema životinjama i poboljšanjem njihove zaštite, zločini nad životinjama sve češće zauzimaju prostor na stranicama crne kronike.
Sve dok javnost i nadležne institucije nastavljaju s ignoriranjem ili toleriranjem ovakvih i sličnih slučajeva nasilja nad životinjama, ne možemo govoriti o postizanju bilo kakvog civilizacijskog napretka kojim se naše društvo tako često razbacuje.
Upravo naš odnos prema životinjama govori o stupanju razvoja društvene svijesti i suosjećanja prema svim bićima - ljudima, životinjama i prirodi.
BRITANIJA ZABRANJUJE ISKORIŠTAVANJA NEKIH VRSTA DIVLJIH ŽIVOTINJA U CIRKUSIMA
10.03.2006
Britanska je vlada u srijedu potvrdila kako namjerava uvesti zabranu iskorištavanja nekih vrsta divljih životinja u putujućim cirkusima. Još nije odlučeno o kojim je točno vrstama riječ, ali sigurno je da se radi o "onim životinjama čija dobrobit ne može biti osigurana" u putujućim cirkusima. Organizacije za prava životinja ocijenile su pozitivnim ovaj korak vlade te inzistiraju da zakonodavci što prije usvoje zakon kako bi stupio na snagu već početkom jeseni. Iako se ovime samo djelomično ublažava, ali i ne rješava problem iskorištavanja životinja u cirkusima, aktivisti doživljavaju to kao nagradu za svoj dugogodišnji rad i napor na području zaštite životinja, kazao je Jan Creamer, predsjednik organizacije za zaštitu životinja Animal Defenders International. Ipak, vremena za slavlje nema jer se tek očekuje rasprava o tome koje će se vrste divljih životinja zaštiti zakonom.
Post je objavljen 10.03.2006. u 20:45 sati.