Da li ste se ikada pitali što je to kultura? U mom djetinjstvu kulturu sam povezivao sa lijepim ponašanjem, jer često su mi bile upućivane riječi „ponašaj se kulturno“ (oni koji su me tada poznavali mogu potvrditi da su mi ove riječi bile više nego neophodne). Kasnije, otkrivajući svijet u kojem sam živio, kulturu sam počeo više povezivati sa umjetnošću, jer u srednjoj školi je bilo popularno odlaziti na tkz. kulturne manifestacije - mijesta na kojima se kultura manifestira. U to su spadale izložbe, muzeji, predstave… Dakle, kultura je za mene u to vrijeme imala prizvuk nečeg nesvakidašnjeg, odnosno onoga što samo rijetki među nama stvaraju, uglavnom umjetnici.
Nakon više godina provedenih u Njemačkoj i kasnije u SAD-u, postalo mi je jasno da se kultura ne može svesti samo na lijepo ponašanje i umjetnost. Razlike u kulturi, običajima i vrijednostima su me navele da kulturu gledam puno šire i natjerale me da se više počnem zanimati za kulturološke razlike, što me je uputilo na antropologiju koja se upravo bavi ovakvim pitanjima. Pitanje prevazilaženja kulturnih razlika je aktualno za svakoga tko se usudi priječi granice vlastite zemlja i susresti se sa ljudima drugačijima od sebe.
Međutim, ovo pitanje postaje aktualno i kada pokušavamo priječi vremenske granice, pa u ruke uzmemo knjige pisane stotinama ili čak tisućama godina ranije u sasvim drugačijoj kulturi od naše današnje. Čitati Bibliju kroz kulturološke naočale 21. stoljeća može dovesti do značajnijih izobličavanja i mijenjanja poruke originalnog autora.
U njegovoj knjizi „The New Testament World - Insights from Cultural Anthropology" (2001), Bruce Malina donosi sljedeću definiciju kulture: „Kultura je organizirani sistem simbola kojima se osobama, stvarima i događajima pridaje specifično socijalno značenje, osjećaj ili vrijednost. Za kulture se kaže da kreiraju modele socijalno opće prihvaćenog značenja koji se kombiniraju kako bi oblikovali socijalno iskustvo određene grupe.(9)" Nadalje, Malina pojednostavljeno kaže da „kultura uzima ono što je dostupno u okolini i ‘interpretira’ u socijalno opće prihvatljivo značenje i vrijednost.(12)“ Za očekivati je da će različite grupe identične društvene pojave interpretirati na različite načine, posebno ako među grupama nema međusobne komunikacije. Kada je riječ o vremenski više tisuća godina udaljenim grupama onda je više nego sigurno da će njihova interpretacija okoline proizvesti jednu sasvim drugačiju kulturu od one koju mi danas poznajemo.
Za razumijevanje različitih kultura je važno biti svjestan vlastitog etnocentrizma i anakronizma. Etnocentrizam Malina definira kao „nametanje vlastite kulturne interpretacije osoba, stvari i događaja drugim ljudima.(10)“ Anakronizam definira kao „nametanje kulturnih oblika, značenja i ponašanja iz vlastitog vremena ljudima iz prošlosti.(10)“ Svi mi naginjemo ka etnocentrizmu i anakronizmu, jer daleko je lakše stranu kulturu interpretirati kroz naočale vlastite kulture, nego se unijeti u stranu kulturu i razumjeti ju iznutra.
Najzad, kako razumjeti vremenski i kulturno udaljenu knjigu poput Biblije? Malina daje sljedeći savjet: „U većini slučajeva kulturni tok drugih ljudi je veoma drugačiji od našeg… Stoga jedini način za zaobilaženje krivih interpretacija izazvanih etnocentrizmom i anakronizmom jeste razumijevanje kulture iz koje nam dolazi strani spis.(11)“ Dakle, preporučljivo je vremenski i kulturološki udaljene spise interpretirati sa stanovišta kulture u kojoj su pisani. To podrazumijeva studiranje njihovog vremena, običaja i društvenih vrijednosti, kao i jezika, riječi i značenja riječi u kontekstu njihove kulture. Bez ovoga teško možemo reći da smo dokučili „Sitz im Leben“ autora i originalnih primaoca kojima je spis prvobitno bio upućen, odnosno da smo uspjeli dokučiti što je autor ustvari htio reći svojim čitateljima.
Post je objavljen 09.03.2006. u 21:34 sati.