Povećani broj ispitivanja koja upućuju na utjecaj kemijskih i fizičkih agenasa iz okoliša na mušku plodnost, bila je razlog istraživanja kojeg su nedavno objavili argentinski znanstvenici iz Hospital Italiano Garibaldi, Rosario u suradnji s francuskim istraživačima iz Renne i Kremlin-Bicetre.
U njihovom radu ispitivan je odnos između izlaganja različitim ekološkim čimbenicima i karakteristika sjemene tekućine, odnosno razine spolnih hormona u muškaraca s problemom neplodnosti. U istraživanju su svakako razmatrani i podaci o stilu života, zanimanju, ranijim medicinskim dijagnozama i liječenju, kao i tipu te duljini ekspozicije ekološkim čimbenicima.
Ispitivanja su vršena kod 225 muškaraca iz Litorial Sur regije u Argentini (Santa Fe i Entre Rios), koja je poznata po veoma produktivnim farmama, a kod muškaraca koji su se prvi puta požalili na problem neplodnosti između 1995. i 1998. godine.
Muškarci profesionalno izloženi djelovanju pesticida i rastvarača pokazuju statistički znakovito lošije vrijednosti parametara u spermiogramu, daleko ispod granica normalnog u testovima plodnosti. Izloženost pesticidima je u muškaraca povezana sa smanjenim brojem spermija na vrijednosti ispod 1x10^6 sperm./ml, kao i s abnormalnostima u izgledu (< 30% morfološki normalnih sperm.) U odnosu na muškarce iz kontrolne grupe, koncentracija spemija je bila četiri i pol puta manja, njihova pokretljivost osam puta slabija, a morfologija četiri puta lošija.
Pri tome muškarci izloženi djelovanju pesticida pokazuju znatno više koncentracije serumskog estradiola u odnosu na muškarce koje nisu dolazili u dodir s pesticidima, dok muškarci izloženi djelovanju organskih rastvarača imaju znatno nižu koncentraciju LH - luteinizirajućeg hormona. Svi navedeni učinci su bili daleko jače izraženi u muškaraca s primarnom neplodnošću (koji nisu imali uopće djece) u odnosu na muškarce sa sekundarnom neplodnošću (muškarci koji su ranije imali dijete).
Više od polovice neplodnih muškaraca uključenih u studiju bilo je izloženo djelovanju ili kemijskih ili fizikalnih čimbenika. Iako se može prigovoriti koncepciji studije (selektirana popoulacija!), nikada do sada nije jasnije prikazan utjecaj nekog čimbenika u populaciji neplodnih muškaraca na dramatične promjene karakteristika spermiograma!
U svakom slučaju, radi se o jednom od radova koji jasno pokazuju na koji način tvari koje čovjek stvara, proizvodi i raspršuje u svom okolišu, poput bumeranga utječu natrag na njegovo vlastito zdravlje, upravo u području gdje je čovjek najosjetljiviji, području njegove plodnosti
Post je objavljen 08.03.2006. u 19:00 sati.