Metode umjetne ili potpomognute (asistirane) oplodnje obuhvaćaju metode kojima se kontrolira i potpomaže ne samo oplodnja jajne stanice, već i transport oplođenih zametaka, implantacija i razvitak trudnoće. Temelj uspješnosti svih tehnika umjetne oplodnje je pravilno sazrijevanje jedne ili više jajnih stanica uz kvalitet postupka u biološkom laboratoriju. Sve metode umjetne oplodnje mogu se vršiti u prirodnom menstruacijskom ciklusu ili u ciklusu sa stimuliranom ovulacijom. Uzevši ukupno, pojedinačni uspjeh - uspjeh po jednom ciklusu za bilo koju metodu umjetne oplodnje iznosi 12 - 45%. Zbirni uspjeh kroz 4 - 6 ciklusa iznosi 45 - 75%. Trudnoće nakon metoda umjetne oplodnje opterećene su povišenim rizikom spontanog pobačaja, kao i kasnijih komplikacija u trudnoći, dok se kongenitalne malformacije i kromosomske anomalije javljaju s jednakom učestalosti kao u spontano začetim trudnoćama.
Inseminacija: Unošenje specijalno pripravljene sjemene tekućine supruga ili partnera u ženski spolni sustav (rodnicu, najčešće maternicu ili jajovode), pri čemu je temeljni preduvjet za inseminaciju neoštećeni i prohodni jajovodi. Najčešći razlog za inseminaciju je smanjena plodnost muškog sjemena - mala ili slabija pokretljivost spermija, nepovoljan kvalitet sluzi vrata maternice ili protutijela protiv spermatozoida, kao i kod nepoznatog uzroka. Može se provoditi u prirodnom ciklusu ili uz kontroliranu stimulaciju ovulacije. Uz ciklus monitoring: ultrazvučna folikulometrija i LH timing, uspješnost ove metode iznosi 15 - 20%. Osim homologne inseminacije, ukoliko je nalaz spermiograma nepovoljan, može se pribjeći heterolognoj inseminaciji uz posudbu sjemena iz banke sperme. Uspješnost je 12 - 15% po ciklusu, zbirni uspjeh iznosi 55 - 70%.
GIFT (gamete intrafallopian transfer): Aspiracija zrele jajne stanice tijekom operacijskog zahvata (laparoskopija) i dodatak specijalno pripravljene sjemene tekućine, te vraćanje mješavine spermatozoida i jajne stanice istim putem u jajovod. Iako je uspjeh kod ove metode 35 do 40%, metoda se rjeđe primjenjuje jer zahtijeva operacijski zahvat, kao i potpuno zdrave jajovode.
ZIFT (zygote intrafallopian transfer): Aspiracija zrele jajne stanice na isti način kao kod GIFT-a ili transvaginalnim putem, te inkubacija jajne stanice sa spermatozoidima kroz 24 sata. Oplođena jajna stanica (zigota) vraća se potom u jajovod. Primjenjuje se rijetko, kod nešto lošijeg nalaza spermiograma, a uvjet je kao i kod GIFT-a intaktnost jajovoda.
IVF (in vitro fertilisation) - oplodnja u epruveti: Aspiracija zrele jajne stanice se vrši transvaginalnim putem, bilo u prirodnom ciklusu ili nakon indukcije ovulacije (najčešće rFSH + GnRH agonisti). Inkubacija jajne stanice sa specijalno pripravljenim sjemenom je nešto dulja i traje 48 sati, a zametak se u stadiju od 4 do maksimalno 8 stanica vraća tankim kateterom u maternicu (embriotransfer). Uspjeh metode je 15 - 45%, zbirni uspjeh iznosi 60 - 80%. Uspješnost postupka opada nakon 38. godine života, a nakon 40. godine je 3 - 4 puta niža. Ukoliko svi zameci nisu preneseni u maternicu, pohranjuju se u tekućem dušiku na -196 °C (krioprezervacija) i čuvaju do 5 godina. Zameci se po potrebi mogu odmrznuti i u fazi žutog tijela prenijeti u maternicu (krio-embriotransfer). Uspješnost ovog postupka je 8 - 15% u jednom ciklusu.
ICSI (intracytoplasmatic spermatozoa injection) - mikroinjekcija: Najuspješnija i najčešće korištena tehnika mikromanipulacije s gametama koja se primjenjuje kod teških oblika muške neplodnosti (oligo, astheno i oligoasthenozoospermia) ili ukoliko ne dolazi do oplodnje drugim tehnikama umjetne oplodnje. Kod ovog postupka se nakon aspiracije jajne stanice, specijalnim postupkom - mikromanipulacijom ili mikroinjekcijom svega jedan spermatozoid ubrizga u jajnu stanicu, koja se kao kod IVF potom inkubira te u stadiju 4 do 8-staničnog zametka vraća u maternicu. Prednosti ove metode je što se mogu korisititi spermatozoidi dobiveni i mikrokiruškim putem, tehnikama TESA, MESA i PESA. Oplodnja stanica iznosi oko 60 - 70%, a uspješnost metode je 25 - 40% po embriotransferu. Iako je zvanični stav kako djeca iz trudnoća nakon ICSI nemaju veću učestalost kongenitalnih anomalija niti kromosomskih aberacija, novija istraživanja stavljaju sumnju na ovu tvrdnju.
Post je objavljen 08.03.2006. u 18:56 sati.