Danas je Međunarodni dan žena.
Dugi niz godina slavljen, a onda na prelasku iz jednoumlja u bezumlje naprasno zaboravljen, potisnut, proskribiran. U dobroj staroj maniri svih Kurta i Murta ovih prostora koji kad god nas uzjašu započinju povijest od sebe, kao da prije njih ništa nije niti postojalo niti valjalo.
Ono što je najžalosnije, glavni predvodnici kolektivnog zaborava su isti oni koji su prije toga godinama bili predvodnici ideja koje sada potiskuju. Kao da prošlost zaista nije ni postojala, kao da nisu nikad bili dio nje.
Pitanje je samo kada su iskreni, onda kada se bili dijelovi sistema, i to vrlo aktivni, onda kada su ga rušili, ili sada, kada su uvaženi dijelovi novog sistema i novog doba?
Po meni nikada, riječ je o poltronima i beskičmenjacima koji su idealan građevni materijal svakog režima, jer se njima lako manipulira i lako ih se oblikuje i slaže na pozicije koje će gorljivo braniti, a u svojoj težnji da budu pravovjerni i da pokažu da je prošlost iza njih i da su sada iskreni postaju najgorljiviji pristaše ideja koje su do jučer progonili ili u najmanju ruku recimo ismijavali na satovima razredne zajednice .
Da preslikam na nešto novije teme koje bespotrebno zaokupljaju javnost, nešto slično kao kad sponzoruška kreatura koja je pjevala "Kad ce taj petak da te opet vidim, vidim ja ti si ko metak kojeg strasno volim, volim ja" se buni protiv banalnosti stihova na našoj estradi.
Kao i obično, naših baka, majki, djevojaka, supruga i prijateljica se trebamo sjećati svaki dan i trebamo učiniti da im je svaki dan poseban.
Još malo o promjeni mišljenja, jedna tema koja je na žalost prošla bez da su padale glave, a po meni su nakon takvog poteza trebale. Vjerujem da ste čuli za maestralni potez briljantne i dalekovidne uprave našeg farmaceutskog giganta Plive, koja je prodala istraživački centar jer im ne treba (što će kompaniji koja želi biti velika i ozbilja istraživački centar). Ovo je tekst iz Nacionala na tu temu, prenosim ga u originalu, pa zanemarite greške u tekstu koje nisu posljedica tipfelera nego elementarne nepismenosti novinara:
--------------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik uprave Plive Željko Čović, objavio je u utorak na tiskovnoj konferenciji da je Pliva prodala institut za razvoj novih lijekova farmaceutskoj kompaniji GlaxoSmithKlein (GSK). Ugovorom je institut za razvoj novih lijekova prodan GSK-u za iznos od 35 milijuna dolara, plus dodatnih 15 milijuna ukoliko neki od započetih Plivinih projekata dosegne određenu fazu razvoja.
Za taj iznos GSK-a dobiva Plivin razvojni tim, opremu i započete projekte, dok zgrada ostaje u Plivinom vlasništvu, a GSK će plačati najamninu. Ugovorom je Pliva zadržala pravo na rojalitete od započetih projekata, ukoliko oni budu dovedeni do faze plasmana na tržište. Visina rojaliteta ovisi o fazi u kojoj se trenutno nalaze započeti projekti, a Pliva očekuje da če barem jedna ili dvije nove molekule biti dovedene do faze plasmana na tržište.
Ovim ugovorom Pliva je završila restrukturiranje kompanije, te će se ubuduće koncentrirati isključivo na razvoj generičkih lijekova umjesto na propriatary lijekova kao što je to do sada bio slučaj. Čović je izjavio kako je održao sastanak sa razvojnim timom od 130 djelatnika koji je po njegovim riječima zadovoljan sklopljenim ugovor. Dosadašnji direktor instituta za razvoj, dr.sc.Radan Spaventi biti će priključen GSK-aovom globalnom timu menađera.
“Razlozi prodaje instituta su nemogučnost konkuriranja najvećim svjetskim kompanijama u području razvoja propriatary lijekova jer je razvoj lijekova u posljednjih pet godina gotovo dvostruko poskupio, a “Food & drugs administration” je dozvolila plasman samo 20 novih lijekova. Cijena razvoja nove molekule do svoga plasmana na tržište sada iznosi oko milijardu dolara, što je preveliki zalagoj za Plivu, ali i za ostale manje kompanije koje također traže strateške partnere.”izjavio je Čović.
“Pliva se neće više širiti na nova tržišta već če se koncentrirati na akvizicije na tržištima na kojima je već prisutna. Radi se o tržištima osam zemalja među kojima su najznačajnija ona SAD-a i EU, a koja nose 80% globalnog prihoda u domeni generičkih lijekova.”zaključuje Čović.
--------------------------------------------------------------------------------------------
Sve je to divno i krasno, to je prema tekstu oduvijek bila namjera, neki novci su zarađeni, postoji očito ispravna strategija koje se ova kompanija drži već dugi niz godina i koji su joj osigurali vodeće mjesto u regiji, i veliku ulogu u svjetskim okvirima, a njenom menadžmentu osigurati nekoliko prestižnih nagrada za menadžere godine, i sumanute godišnje bonuse.
A vratimo se samo malo natrag u povijest, recimo u 2000. godinu,kada je taj nepotrebni centar sagrađen, i pogledajmo što su onda govorili isti ti ljudi, članak iz Novog lista
--------------------------------------------------------------------------------------------
Novi istraživački institut vrijedan je sto milijuna američkih dolara, a u proteklih šest godina Pliva je u istraživanje i razvoj uložila milijardu i pol kuna. Plivin istraživački sektor zapošljava 650 istraživača, od kojih trećina ima doktorat ili magisterij
Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić danas će u Zagrebu svečano otvoriti novi Plivin istraživački institut vrijedan sto milijuna američkih dolara, odnosno oko 800 milijuna kuna. Tako je i Hrvatska, iako zasad ne brine puno o tome, dobila jedan od najsuvremenijih istraživačkih instituta.
Zgrada instituta izgrađena je za tri godine, a Pliva je svoje istraživače odlučila preseliti u novi institut prije pet godina. Tad je, naime, odlučeno da će se prestati sa stalnim dograđivanjem stare zgrade instituta, otvorenog točno prije 50 godina, i da će se pored njega graditi institut za 450 istraživača. No, to je samo dio sredstava koje je Pliva uložila u istraživanje i razvoj. Samo od 1995. do 2001. godine ta je kompanija u istraživanje i razvoj uložila oko 1,5 milijardi kuna, a zajedno s ulaganjima iz nekoliko ranijih godina iznos se penje na 2,5 milijardi kuna.
Institut u Zagrebu ostat će tako centar Plivinog istraživačkog sektora, u kojem je zaposleno 650 istraživača, a koji se može pohvaliti s još šest instituta, u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj, Indiji i SAD-u. Nije naodmet spomenuti ni to da je u zagrebačkom institutu 65 posto istraživača mlađih od 40 godina, da ih više odIstraživačima i garaža, a razmišlja se o dječjem vrtiću
Od 23 tisuće četvornih metra novog instituta, više od polovine prostora, 12 tisuća četvornih metra otpada na laboratorije i prostore koji su usko povezani s njima. U institutu ima 900 prostorija, a na osam tisuća četvornih metra sagrađena je garaža, tako da će profitirati i Grad Zagreb, jer će tristotinjak autombila Plivinih istraživača osloboditi parkirna mjesta gotovo u samom centru grada. U Plivi razmišljaju i o tome da u budućnosti uz institut, za djecu svojih zaposlenika izgrade dječji vrtić.
70 posto ima akademsko obrazovanje, a da se broj onih s magistarskom ili doktorskom titulom kreće oko 30 posto.
– U Plivi trenutno radi 380 istraživača, ali je stara zgrada postala premala za njih i suvremenu opremu koju trebaju. Ovim ulaganjem pokazali smo da Pliva vjeruje u svoju i hrvatsku pamet i da je odlučila ostati inovativna kompanija, kazao je prije nekoliko dana predsjednik Uprave Plive Željko Čović, dodajući da bi takvom cilju trebala težiti i Hrvatska, ukoliko se želi približiti najrazvijenijim zemljama. Najveći razvoj pokazala je praksa, dogodio se u onim zemljama koje su najviše ulagale u znanost. Zahvaljujući tim ulaganjima, danas se relativno male zemlje i ne baš bogate prirodnim resursima, kao što su Irska, Island, Finska ili Norveška, po BDP-u ili standardu svojih stanovnika mogu mjeriti s najvećima i najbogatijima.
– Kad bi Hrvatska odlučila ulagati u znanost i istraživanje 700 ili tisuću dolara na godinu po glavi stanovnika, kao što su to učinile Finska ili Island, to bi značilo godišnje ulaganje i do četiri milijarde dolara.
--------------------------------------------------------------------------------------------
Da je zbog toga netko trebao odletjeti ne samo s položaja, nego i s vrha istraživačkog centra, po meni jest. Ali prošlo je kao što sve kod nas prolazi, bez puno buke, i uz standardno pretvaranje poraza u pobjedu (obično kažu da se poraz pretvara u pobjedu tako da se obuku uniforme protivnika, što su mnogi iz prvog dijela posta i uradili).
Pročitajte pažljivo i više puta jedan pa drugi članak. Da se čovjek zapita jesu li to isti likovi, jesu li to iste izjave. Papir zaista svašta trpi.
I nikom ništa.
Za ne povjerovati, nakon ovoga nikom ništa (uložili 100 000 000 USD, a dobili 35 000 000 USD). Toliko čak ni naši gradski očusi ne bi mogli spiskati u ništa u tako kratkom vremenu.
Dokle je dogurala ta naša bespomoćnost, to naše beznađe, to razočaranje, blagi očaj nad svime oko nas? Do toga da na sve to samo slegnemo ramenima i kažemo a što se može, i idemo dalje. Stojimo na rubu provalije i moramo učiniti odlučni korak naprijed.
Na današnji dan 1910. Druga međunarodna konferencija žena socijalista je na inicijativu Clare Zetkin, a u počast demonstracijama žena održanim godniu ranije u Chicagu odlučila da se današnji datum slavi kao Međunarodni dan žena.
Za kraj dio šahovske povijesti.
Na današnji dan 1942. umro je bivši svjetski prvak u šahu Kubanac Jose Raul Capablanca. Sa šahovskog trona je 1921. skinuo velikog Emanuela Laskera koji je vladao svjetskim šahom 27 godina. Titulu je 1927. izgubio u meču protiv Aljehina, i nikada nije došao u priliku za revanš, o čemu sam više pisao u postu Dan mrtivh.
U cijeloj karijeri je izgubio manje od 40 službenih mečeva (jedini igrač koji je protiv njega imao pozitivan skor bio je velemajstor Paul Keres), a u periodu 1916-1924 nije izgubio niti jednu turnirsku partiju!
Od mnogih iznimnih ostvarenja, prema kroničarima, najviše je cijenio ovu pobjedu protiv američkog velemajstora Franka Marshalla, na turniru u New Yorku. Frank Marshall, fenomenalni američki velemajstor, je razradio i prvi put primjenio ovu varijantu (koje se po njemu naziva Marshallov napad) upravo u ovoj partiji.
["New York"]
[Bijeli: Jose Raul Capablanca"]
[Crni: "Frank Marshall"]
["1:0"]
1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. La4 Sf6 5. O-O Le7
6. Te1 b5 7. Lb3 O-O 8. c3 d5 9. exd5 Sxd5 10. Sxe5 Sxe5
11. Txe5 Sf6 12. Te1 Ld6 13. h3 Sg4 14. Df3 Dh4 15. d4 Sxf2
16. Te2 Lg4 17. hxg4 Lh2+ 18. Kf1 Lg3 19. Txf2 Dh1+ 20. Ke2 Lxf2
21. Ld2 Lh4 22. Dh3 Tae8+ 23. Kd3 Df1+ 24. Kc2 Lf2 25. Df3 Dg1
26. Ld5 c5 27. dxc5 Lxc5 28. b4 Ld6 29. a4 a5 30. axb5 axb4
31. Ta6 bxc3 32. Sxc3 Lb4 33. b6 Lxc3 34. Lxc3 h6 35. b7 Te3 36. Dxf7+ Txf7
37. b8=D+ Kh7 38. Txh6+ 1-0
Post je objavljen 08.03.2006. u 11:19 sati.