Ponekad je to samo prostor kroz koji se prolazi, ponekad će netko sjesti kako bi se odmorio ili popričao s društvom, pričekao nekoga, a ponekad će se pretvoriti i u pravu tržnicu.
Već sam imao prilike naći se ovdje kad naiđe gradska policija s tržišnim inspektorima. Obično se pojave na vrhu stepenica i u tom trenutku nastane na ovom prostoru prava strka. Beduinke začas svežu svoje zavežljaje, stave ih na glavu i nestanu unutar grada. Ostali trgovci, koji robu drže na kolicima, uhvate kolica, pa se sjure prema vratima. U tom trenutku prostor unutar Damaščanskih vrata zasigurno je najnesigurniji. Može vam se dogoditi da vas pregaze kolicima, jer se svaki od tih trgovaca nastoji izgubiti u uličicama i trgovinicama unutar grada. Na kraju sve završi tako da policija uhvati onog prvog na kojeg je naišla i zaplijeni mu robu. Evo ovdje i kolica kakvima se ti trgovci koriste.
Na njima se dovozi roba do najudaljenijih trgovinica Staroga grada, njima se služe obitelji kad neki veći komad namještaja trebaju dopremiti do svojih kuća i stanova, a jednom sam vidio da se na njima prevozi i pokojnik. Guma koja visi na zadnjoj strani kolica zapravo je kočnica. Budući da je Jeruzalem izgrađen na brežuljcima, kad se kolica nađu na nizbrdici, njihov vozač otkvači gumu, baci je na zemlju, pa kad želi zakočiti stane na nju. Uglavnom funkcionira. Ovdje, ispred vrata, naći ćete i telefonske govornice, za koje će vam trebati, naravno, telefonska kartica.
A od koristi bi vam mogao biti i taksi. Cijeli dan i noć nekoliko ih je parkirano ovdje. I nisu pretjerano skupi.
Ostavljamo Damaščanska vrata za nama i, još uvijek uz sjeverni dio gradskih zidina, krećemo zapadnije, prema našem sljedećem cilju. Ondje negdje, kod onoga zvonika, nalaze se Nova vrata.
Usput, prolazimo kroz ovaj mali park s palmama.
Kad sam 1996. došao u Jeruzalem, ovaj je park bio sasvim novi iako su palme bile otprilike jednako visoke. One se uzgoje do željene visine i vrlo lako presade bilo kamo. Nije potrebno čekati da naraste drveće kako bi park dobio svoj pravi oblik. Od 1996. park je više puta mijenjao namjenu. Spočetka je bio zamišljen kao mjesto odmora i susreta, s vodom koja je tekla kroz njegovo središte. Taj je umjetni potočić, međutim bilo jako teško održavati. Riječ je o kružnom toku vode kojega su prolaznici neprestano zatrpavali smećem. Nakon toga gradska je uprava došla na ideju da bi mogla rasteretiti prostor ispred, unutar i iza Damaščanskih vrata od trgovaca i beduina, pa su na ovom prostoru uredili »Beduinsku tržnicu.« Doista, ovdje je tržnica i proradila, ali se Damaščanska vrata nisu rasteretila. Jednostavno, ljudi su proširili posao. Usto, noću je bilo ovuda neugodno prolaziti, jer je dio beduina ovdje odlučivao i prenoćiti. Ne treba niti naglašavati da nema tu nikakvog sanitarnog čvora, pa si možete zamisliti i miris koji se uokolo širio. Tako je završila i priča o tržnici na ovom mjestu. Na koncu je prostor ostao ovakav prazan kakav je i sada. Služi kao pločnik, a tek ponekad se nađe ovdje nešto djece kako igra nogomet na obližnjem travnjaku. Prolazeći uz zid, bacam još pogled i na zgrade koje iza njega izviruju.
Ne bih rekao da sve ove nadogradnje imaju građevinsku dozvolu, a na neke od ovih balkona, što li su već, ne bih ni nogu stavio.
- 08:32 - Nove komentare možeš upisati ispod (14)
Ajde da budem prvi tu ! Darko ti si tamo na postdiplomskom? Možeš li mi nešto reći o modernom Jeruzalemu i Fakultetima ? Pretpostavljam da ih je mnogo , i da je Jeruzalem edukativni centar ? (sitke 01.03.2006. 08:53)
@sitke: Ima različitih visokoškolskih ustanova. Najpoznatije je Hebrejsko sveučilište koje se sastoji od cijlog niza različitih fakulteta, a nešto se od toga može pohađati i na engleskom. Osim toga, ima ovdje i ispostava sveučilišta i škola iz različitih dijelova svijeta. Tu su različite ustanove gdje se može proučavati židovstvo, što uključuje i rabinske škole, te fakulteti ili škole s posebnim tečajevima koji pripadaju raznim kršćanskim sveučilištima. (Darko 01.03.2006. 08:58)
živopisno i domišljato (najblaže rečeno): guma-kočnica i proširena stambena kvadratura. Najugodnije oku: naravno, park s palmama. (nema veze s postom ali mi je sada palo na pamet: Pernata prababa po punom pijatu pliva ponajbolje. :)) (helix 01.03.2006. 10:16)
@helix: Samo meni nikako ne pada na pamet koja bi to poslovica morala biti. Nešto s perjem, babama, tanjurima? Ako to nije ono o staroj koki i masnoj juhi?:) (Darko 01.03.2006. 10:27)
Pa naravno: stara koka - dobra juha; malo sam dulje razmišljala, sjećaš se kad je bilo govora o tautogramima... (helix 01.03.2006. 10:43)
@helix: Naravno da se sjećam. Inače mi ne bi pala na pamet ova poslovica. :) (Darko 01.03.2006. 10:45)
Nekako gledam ove tvoje poslijednje post-ove, imao nešto što me na tim fotografijama iritira, dovodi do nedoumice, toliki jaz kulture jednog tisućljetnog grada i opet na njegovim ulicama život kao iz povoja iznikao. Toliko suprotnosti! Teško mi je to s ove distance razumijeti, opirem se nekako tom prihvaćanju da u tom gradu, kojem sam darovala ljubav, srce i dušu; gradu kojem stremi svaka moja misao i molitva; tu vlada "kaos" koji sukobljuje civilizacije, svjetonazore i to na jednom "uličnom" nivozu. Na trenutak osjetim gorčinu, tugu. Spopadnu me griješne misli o otimanju grada svim nedostojnostima ljudske vrste. Možda su moja obadva pojma pogrešna onaj u srcu: sveti grad moje težnje i ljubavi i onaj koji ovako gledam, grad kaotičan i nekako (nedostaje mi prava riječ). Darko hoču li se ovog proljeća razočarati?! (feby 01.03.2006. 15:53)
@feby: Ovaj je grad uvijek imao dvostruku dimenziju. Jedna je ona zbog kojega se od davnine naziva Sveti Grad. To je onaj vid Jeruzalema što ga mnogi, poput tebe nose u srcu. Druga je dimenzija grada ona koja se odnosi na svakodnevni život, na ljude u njemu, koji su jednaki ljudima u čitavome svijetu, premda sa svojim vlastitim mentalitetima, običajima, očekivanjima... Ta dimenzija ovoga grada može razočarati, baš kao što se to može dogoditi i prilikom posjeta bilo kojem drugom gradu. Bitno je znati u sebi, u umu i srcu, razlikovati te dvje dimenzije. U tom slučaju, ona dimenzija koja Jeruzalemu daje epitet svetosti ostat će netaknuta, a možda i još uzvišenija. (Darko 01.03.2006. 16:03)
Eto baš sam htio postaviti pitanje ali me feby pretekla. Lijepo si odgovorio nema šta, Jeruzalem sve to svojom veličanstvenošću nadilazi i iznad toga se izdiže. (naturaliter 01.03.2006. 16:08)
Najdojmljivija današnja slika mi je ova s palmama. Ali ne mogu se ne osvrnuti i na one "lijepe" balkone :)) i lijepa kola :)). Kažeš - kočnica UGLAVNOM funkcionira? :)) A što je kad ne funkcionira, mrtvace odmah potrpaju unutra? :))) (crni humor, ali omaklo mi se danas :))) (pegy 01.03.2006. 17:08)
@pegy: Kad kočnica ne funkcionira, onda gurač kolica počne urlati, a svi se na ulici počnu osvrtati i bježe glavom bez obzira. :) (Darko 01.03.2006. 17:15)
Kočnica uglavnom funkcionira nebi bilo zgodno da prevoze pokojnika pa da ne funkcionira. (darkwolf 01.03.2006. 20:42)
@darkwolf: E, znaš da sam i ja na to pomislio! (Darko 01.03.2006. 20:46)
Kako se opcija komentara na gornjem postu ne otvara, ostavit ču svoj komentar ovdje: Za Mrtvo more veže se zanimljiva biblijska priča o Lotovoj ženi koja se osvrnula i pogledala gradove Sodomu i Gomoru koji su bivali uništavani. I ona je sama pretvorena u kip od soli. Neki arheolozi smatraju da se u južnim plićinama Mrtvog mora nalaze ti gradovi?? (feby 02.03.2006. 10:34)
