Evo posvećujem ovaj post meni vrlo bliskoj osobi...
HIPIJI – DJECA CVIJEĆA
Naziv hippy dolazi od engleskog izraza »hipster« što je označavalo, u pogrdnom smislu, bijele Amerikance koje su se družili i bili uključeni u život i kulturu svojih crnih sugrađana (to je vrijeme kada u Americi cvjeta rasna diskriminacija).
Hipi pokret javlja se početkom 60-ih godina 20. stoljeća na zapadnoj obali SAD-a, u San Franciscu te se proširio na čitavu Ameriku i Europu.
Tih, šezdesetih godina svijet je izgledao kao prilično mračno mjesto. Postojala je blokovska podjela svijeta na zapadni, kapitalistički i istočni, socijalistički blok. Uzajamno nepovjerenje među »blokovima« i tzv. hladni rat držali su čitavo čovječanstvo u stalnoj prijetnji od novog svjetskog sukoba. To je vrijeme kada je SAD vodio Korejski pa Vijetnamski rat s brojnim ljudskim žrtvama. Upravo je Vijetnamski rat točka na kojoj se počela buditi građanska svijest, počelo je snažnije suprotstavljanje službenoj američkoj politici, ali i stilu života.
Hipi pokret započeo je među mladima, studentima i intelektualcima pripadnicima srednje klase koji su usporedno s antiratnim prosvjedima započeli i odbacivanje moralnih načela i stila života u kojem su odgojeni.
Hipi filozofija i stil života
Osnovna načela hipija temeljila su se na nekonformizmu i osobnim slobodama. Proučavali su istočnjačke filozofije naročito zen budizam, zalagali se za legalizaciju droga, inzistirali na slobodnoj ljubavi, pacifizmu, povratku prirodi i njenom očuvanju. Promovirali su i tzv. flower-power filozofiju umjesto rata i mržnje pa su ih nazivali i djecom cvijeća.
Hipiji su iskreno vjerovali da je moguće društvo u kojem će nestati sve razlike među ljudima, rasne, klasne, spolne, socijalne i svake druge, ako pojedinac bude u stanju zadovoljiti svoje potrebe. Bili su protivnici materijalističkog sustava vrijednosti i potrošačkog društva.
Mnogi su mladi ljudi promijenili iz korijena svoj životni stil, mnogi su se udružili i živjeli u komunama, zajednicama u kojima su pokušali realizirati ideje i vjerovanja.
Snagu ljubavi, bratstva i solidarnosti objedinili su u poznatom sloganu »Vodite ljubav, a ne rat.«
Izgled i simboli
Hipiji su se izdvajali i svojom odjećom i cjelokupnim izgledom. Obavezna je bila duga kosa s trakom oko čela. Odjeća je uvijek bila svijetlih čak kričavih boja kombinirana na najrazličitije načine što je ostavljalo prostor kreativnosti pojedinaca. Nosile su se traperice, ali i šarene trapez hlače, široke košulje, često indijske, široke haljine i suknje, a često se odjeća ručno izrađivala i bojila.
Obuća je također bila originalna, indijanske mokasine, minimalističke sandale i sl. Nakit se sastojao od perlica, raznih privjesaka-simbola kao peace-simbol, ying-yang, ali i ekscentričnih »ukrasa« kao npr. ovčja zvona.
Kao što ništa nije smjelo sputavati um i osjećaje tako ni odjeća nije smjela sputavati tijelo.
Omiljeni simbol peace npr
Jeste li hipi, punker, raver, skins...? Na koji se stil i koju glazbeno-modnu varijantu furate? Da vas netko pita biste li znali objasniti odakle potječe, kako je nastao i zašto vam se baš taj stil sviđa? Svi navedeni i još mnogi druge vrste i podvrste stilova spadaju u tzv. subkulturu tj. subkulturne pokrete.
Potreba mladih ljudi da se bune i da budu drugačiji od svojih »staraca« i ozbiljnog svijeta odraslih svoj je izlaz i izraz našla u subkulturnim pokretima (subkultura se definira kao »skup normi vrijednosti i obrazaca ponašanja što razlikuju grupu ljudi od ostalih članova društva«).
Pojava takvih pokreta bilježi se već koncem pedesetih godina dvadesetog stoljeća u gradskim sredinama, ponajprije SAD-a i vezuje se uz razvoj rock glazbe. Glazbeni stilovi jedna su od odrednica koja je iznimno važna za subkulturne pokrete.
U nekoliko sljedećih brojeva upoznat ćemo vas s nekim od pokreta koji su značajni i koji su utjecali na stilove mladih do dana današnjeg.
., predstavlja otisak nožice goluba i simbolizira mir, a jedan od poznatih hipi simbola je i tzv. smile u najrazličitijim varijantama.
Glazba
Glazba koja se vezuje uz hipi pokret uglavnom je acid rock, a poznati bandovi su Jefferson Airplane, The Greatful Dead, Big Brother and Holding Company i sl, Svojim »Sgt. Pappers Loney Hearts Club Band« Beatlesi su promovirali hipi pokret u čitavom svijetu. Najveći glazbeni događaji tog razdoblja su svakako Woodstock festival ( 1969.) i Monterey Pop Festival ( 1967) na kojem su nastupale i legende kao npr. Janis Joplin.
Treba spomenuti i protestne, antiratne pjevače primjerice Boba Dylana i Joan Baez, ali i poznati mjuzikl »Kosa« koji vjerno prikazuje način života hipija. Po predlošku toga mjuzikla slavni režiser Miloš Forman snimio je istoimeni film.
Umjesto zaključka
Hipi pokret nije dugo trajao. Politička i gospodarska realnost, problemi s drogama kao i komercijalizacija pokreta potrošili su snove hipija o boljem društvu u samo nekoliko godina.
Ipak, mnoga pitanja, koja su oni pokrenuli aktualna su još i danas. Hipiji su govorili o ekološkim pitanjima, zaštiti Planete i suživotu svih živih bića u harmoniji i ravnoteži. Njihov antiratni angažman početak je građanskog aktivizma i utjecanja na političke odluke. Zalaganje za ravnopravnost svih ljudi bez obzira na razlike te bratstvo svih ljudi nedosegnuti je ideal.
Može se reći da su pravi hipiji činili mali dio populacije mladih no uspjeli su »uhvatiti« i artikulirati snove i nadanja čitave generacije.
Snažno su utjecali i na druge subkulturne pokrete, a san o boljem svijetu za sve ljude najvažnije je što su ostavili u naslijeđe sljedećim generacijama mladih.
Iskreno...Neznam šta bi rekla...tj. napisala...Daj vi malo komentirajte!!!!
Post je objavljen 08.03.2006. u 07:56 sati.