Zlatna vrata Stjepanova vrata Herodova vrata Damaščanska vrata povijesno Damaščanska vrata noću Trgovina uz Damaščanska vrata Damaščanska vrata, o imenu Negdje na početku priče o Damaščanskim vratima spomenuo sam prostorije unutar ove strukture. Te prostorije služile su kroz povijest kao Han, to jest kao svratište, a u židovskim se izvorima u vezi s ovim vratima spominju tkalačke radionice. Danas su ova vrata mjesto trgovine. Već kad iz grada prilazite prema njima možete ugledati svu raznolikost robe što se ovdje nudi. No i unutar vrata stvar nije drugačija. U ovom uskom i mračnom prostoru možete kupiti parfeme, torbice i različite igračke. Tu je i trgovina satovima.
Na trgovini piše »Big Bin«, no morate znati da Arapi baš nisu »na ti« sa samoglasnicima, pa često morate umjesto ponuđenih samoglasnika ubacivati druge. Trgovina se satovima, naravno, treba zvati »Big Ben.« U ovom relativno malom prostoru odjekuju i zvukovi arapske pop-folk glazbe, a pjevače i pjevačice možete gledati i na ovdje montiranom ekranu.
Ovdje su osobito popularne libanonske estradne zvijezde. Libanon ima mnogo bogatiju scenu, a i slobodnija je zbog gotovo pedeset postotnog udjela kršćana u libanonskom društvu. Najveću popularnost ovdje uživaju libanonske pjevačice kršćanke. Zvukovima glazbe pridružit će se i zaglušne budilice koje se ponekad prodaju unutar vrata. Ovdje je i mjenjačnica. Ipak, ne bih vam savjetovao mijenjanje novca u arapskim dijelovima Staroga grada. Kao turisti, bolje ćete proći izvan zidina grada, kako u židovskom, tako i u arapskom dijelu.
Izišavši iz grada kroz Damaščanska vrata, dogodit će vam se da svjedočite kontrolama što ih provodi izraelska granična policija. Evo ovdje jednog od tih policajaca kako traži dokumente jednog arapskog prolaznika.
Ovi policajci često su Židovi koji su se doselili iz Rusije ili Ukrajine. Dogodilo mi se jedne večeri da me ovdje zaustavila patrola i tražila putovnicu. U patroli su bila dvojica Židova iz Rusije i jedan iz Etiopije. Međusobno su, naravno, razgovarali hebrejski. No, kad su ova dvojica iz Rusije otkrili da sam Hrvat, obratili su mi se na ruskom, a ja njima na hrvatskom. Tako smo se sporazumijevali, a onaj iz Etiopije ostao je u čudu i pitao, hebrejski, onu dvojicu iz Rusije o čemu je riječ. Jedan od njih tada mu kaže na engleskom (!): »This is our Slavic brother – Ovo je naš slavenski brat.« Prava konfuzija. Tko je sad tu kome brat i tko je kome sunarodnjak? Nastavak: Izvan Damaščanskih vrata
- 08:36 - Nove komentare možeš upisati ispod (9)
Jedno kratko vrijeme sam obučavao Libijce i Alžirce i čini mi se da nisu baš na ti ni sa svim suglasnicima (naravno nije riječ o istim narodima) najveći problem im je bio razlika između P i B. Tko je tu kome brat ili ne to nekako uvijek ispada čudno: dovoljno je da odem u Italiju i već su mi svi iz Hrvatske prisniji i već se međusobno počnemo zvati zemljaci a jedan je iz Slavonije a drugi dole negdje iz Dubrovnika. Valjda je to radi one definiceje čovjeka kao društvenog bića.??? :))) (alkion 28.02.2006. 08:51)
@alkion: Da, i to nerazlikovanje P i B isto je poznata stvar. Zapravo, svako P zamjenjuju s B. Ovo o zemljacima je točno, no apsurd je u svemu tome što i ovi Rusi i ovaj Etiopljanin kažu da su Židovi, a na kraju ja ispadnem brat Rusima, više nego što je to onaj Etiopljanin. (Darko 28.02.2006. 09:19)
Vidiš kako se kruh čovjekovog porijekla upotpunjava i vodi nas svih zajedno do Praotaca. Nadam se da je taj susret bio ugodan (mislim ovaj s Rusima-Židovima). Gledam na fotografijama ovaj oblik trgovanja i pada mi na pamet asocijacija razmjene dobara (znam da se to tamo tako ne radi), ali tu svatko nudi svoj proizvod tako izravno kao da nudi dio sebe, svog života, sve je neposredno. Možda je u sustinu takav život ono što zapravo ja ne bih mogla prihvatiti, a možda je ova naša celofanska civilizacija ipak dio lanca napretka, pa samim tim i normalna pojava. Kako ti zapravo prebrodiš taj jaz povratkom na ove prostore, ipak je ovdje mnogo toga sasvim suprotno? (feby 28.02.2006. 09:25)
@feby: Susret je bio ugodan koliko je to moguće u datim okolnostima. Naime, kad god me netko bilo gdje traži dokumente, uvijek se osjećam nekako kriv. Različitost načina života ovdje i kod nas naučila me cijeniti prednosti jednoga i drugoga. Ovdje, barem među Arapima, sve je nekako laganije, sporije, manje je stresa. Kod nas pak cijenim otvorenost našega društva kao ideal prema kojem se teži, prihvaćanje različitosti i veći naglasak na osobi. (Darko 28.02.2006. 09:37)
hm, malo mi se zmazano čini, vidim tam neko smeć ena podu :)) (run'N'gun 28.02.2006. 12:18)
He he, samo da ti velim da mi je u Palermu "zemljak" bio ni manje ni više već - Bugarin. Naime od svih ostalih on mi je bio i zemljopisno i kulturološki najbliži. A ovom se Arapinu trgovina namjesto "Veliki Ben" zove "Velika posuda" :-). (naturaliter 28.02.2006. 14:06)
Vjerovatno nisu ugodna takva legitimiranja. (darkwolf 28.02.2006. 14:23)
@run'N'gun: Pa nije baš najčišće. :) @naturaliter: Vjerujem ti. I ja sam ovdje dobar s jednim Albancem iz Skadra. @darkwolf: Nisu ugodna. Znam da imam urednu vizu i da nisam ništa skrivio, al' opet se osjećam kao kriminalac kad me zaustave. (Darko 28.02.2006. 14:54)
Ovaj komentar sam poslao svim Sisačkim blogerima koje znam.Otvorio sam jedan blog namjenjen mladim Siščanima, ako te više zanima klikni na link. (Sisak Chatroom 28.02.2006. 17:58)
