Zlatna vrata Stjepanova vrata Herodova vrata Negdje na mjestu ovih vrata postojao je gradski zid i prije turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog koji je dao izgraditi i Herodova vrata. Čini se, prema najranijim pisanim izvorima, da su se križari upravo ovuda uspjeli probiti u Jeruzalem. Bilo je to 15. srpnja 1099. godine, negdje oko podneva. Kad je Sulejman u 16. stoljeću gradio ova vrata, zasigurno im nije dao ime »Herodova.« Nedavno su na svim gradskim vratima postavljene nove ploče s imenima vrata na hebrejskom, arapskom i engleskom. Često, kao što je to slučaj upravo ovdje, tri se imena bitno razlikuju.
Usput, nije mi ovdje bila namjera pokazivati vam mladu damu, nego ploču s natpisima. Pođimo od najnižeg natpisa, onog na engleskom. Taj ćete svi znati i pročitati: »Herodova vrata.« O kojem je Herodu riječ? Ne o onom koji se spominje uz Isusovo rođenje i ubijanje nevine dječice, nego o njegovu sinu koji se spominje uz Isusovu muku. Punim imenom bio je to Herod Antipa. On nije vladao u Jeruzalemu, jer je tada Judejom već vladao rimski upravitelj. Najpoznatiji će vam biti Poncije Pilat. Herod je vladao na sjeveru, no za blagdane je dolazio u Jeruzalem. Jedna vrlo kasna predaja, možda iz križarskoga doba, smješta palaču ovoga Heroda negdje unutar Staroga grada, iza današnjih Herodovih vrata.
Odavde, gdje se Herodova vrata vide kao nekakva kula, kreće Derviševa ulica, a negdje na kraju nje bila je i zgrada koju su pokazivali kao Herodovu palaču. Sad sam se sjetio da nemam fotografiju te građevine, no budući da se nalazi tu u blizini, uzeo sam fotografski aparat, skočio do terase, i evo slike.
Vidite da nam se danas i vrijeme popravilo. Opet je lijepo, vedro i sunčano. Kažu da dio konstrukcije ove zgrade potječe od onoga što se u križarsko i kasnije doba pokazivalo kao Herodova palača. Ponavljam, riječ je o Herodu Antipi, a ne o Herodu Velikom. Vratimo se imenu vrata o kojima vam govorim. Na onoj će ploči neki od vas znati pročitati i hebrejski naziv vrata Ša’ar haPrahim, što bismo mogli prevesti kao »Cvjetna vrata.« Ovaj, pak, naziv dolazi od arapskoga Bab ez-Zahra. Riječ je o popularnom arapskom imenu vrata, koji je donedavno i pisao na staroj ploči što je ovdje stajala, a znači »Ružina vrata.« Taj je naziv vratima dala rozeta isklesana pri vrhu kule koja se izdiže nad vratima.
Nijedan od ovih naziva vratima nije dao Sulejman Veličanstveni. Pravo, izvorno ime vrata stoji na arapskom na onoj novoj ploči. Pretpostavljam da je jako mali broj vas koji to možete pročitati, a i sâm sam morao potražiti pomoć. Na natpisu stoji Bab es-Sahira, »Vrata Sahira.« Sahira je zapravo ime muslimanskoga groblja koje se nalazi izvan vrata, a danas je sakriveno zgradama istočnog dijela Jeruzalema. Riječ znači »oni koji ne spavaju«, te upućuje na vječni život.
Zdesna se vidi zgrada središnje pošte za arapski dio grada, a uz nju se nastavlja i glavna ulica Salah ed-Din, Saladinova. Jasno je da je kombinacija ovog klasičnog imena vrata i rozete nad njima, zbog sličnost dvaju imena, dovela do iskrivljenja i današnjeg popularnog arapskog i službenog židovskog naziva Herodovih vrata. Sljedeći ću vas put povesti kroz njih unutar grada, jer ima i ondje zanimljivosti povezanih uz ova vrata. Ako ste s autom, morate ga ovdje ostaviti na parkiralištu, no nemojte očekivati da ćete ga kasnije naći neizgrebanog. Možda je bolje i ne očekivati da ćete ga uopće naći.
Herodova vrata, Cvijena ili Ružina, prema nekim podacima a i ti kažeš vode ravno do dvora Herodovog, ili bar nekim postojećim ostacima tog dvora (ima li ih?-ostataka), Vidim da fotografije koje ti doneseš imaju u sadržaju i poneko življe od domaćeg stanovništva, samo poneko, a ja sam mislila da je tamo, bar u tom starom djelu grada velika gužva (slikaš li ti to u vrijeme kad je malo prolaznika ili sam ja u zabuni? Jedno pitanje nevezano s postom: kakva je mogućnost kupiti-iznajmiti stan u židovskom dijelu starog grada (kažu da su stanovi u Jeruzalemu vrlo skupi? (feby 21.02.2006. 09:37)
@feby: O pravom dvoru Heroda Antipe ne zna se ništa, čak ni je li uopće postojao. U prizemnim dijelovima ove zgrade koju sam jutros snimio nalazi se nešto ostataka iz križarskog doba kad se vjerovalo da je to bila palača Heroda Antipe. Inače, ova su vrata često zatrpana ljudima, no kad sam fotografirao nije bila prevelika gužva, možda i zbog hladnog vremena prošloga tjedna. O mogućnostima iznajmljivanja ili kupnje stana u židovskom dijelu stvarno nisam informiran. Sigurno je skupo. Možda se kakva informacija može naći i na internetu. (Darko 21.02.2006. 09:46)
Zanima me zašto su Isusa prije muke vodili Herodu Antipi, kada ovaj kao što sam veliš nije imao ovlasti suditi mu jer je to očito bilo u nadležnosti judejskog upravitelja? Zovu li se ta vrata Herodova zbog blizine Herodove palače? He he, ovo je zgodno sa automobilima, a ja mislio da je to tako samo na Siciliji. Znaš ovi sa sjevera Italije vele da je Siciliju lijepo posjetiti ali nipošto vlastitim automobilom. Govore to poučeni dosta lošim iskustvima mnogih Talijana koji su se ondje silom zauvijek oprostili od svog limenog ljubimca. (naturaliter 21.02.2006. 10:49)
@naturaliter: Izgleda, prema evanđeljima, da se Pilat htio na fini način osloboditi posredovanja u nečemu što je on vidio kao unutaržidovski sukob. Čuo je da je Herod u gradu, pa je poslao Isusa onamo jer je Isus bio njegov podanik. Ipak nije uspio u tom svom naumu, jer je na kraju ipak morao odlučiti. O tome, međutim, govori samo Evanđelje po Luki, a ostala trojica evanđelista Heroda ovdje uopće ne spominju. (Darko 21.02.2006. 11:02)
Kako je to lako i jednostavno: skokneš na terasu i snimš nešto od prije nekoliko stoljeća (milenija mi zvuči premoderno). A što se tiče auta ja bih svoj auto svakako našao na istom mjestu - previše je ružan i stari (najvjerojatnije bih na njemu našao izjave sućuti i dobrovoljne priloge za kupiti novog). A i kako sam shvatio groblje je blizu, vjerujem da bih ga tamo pronašao. :))) (alkion 21.02.2006. 12:28)
@alkion: Onda moraš samo paziti da ništa vrijedno ne ostaviš u njemu. :) (Darko 21.02.2006. 12:47)
To su jedina (izuzimajuci Zlatna, dakako) kojima nisam prosao, a vozeci se pored njih uvijek sam gledao (naivac) gdje to prodaju cvijece! Sada znam "tajnu"! (Borut 21.02.2006. 16:07)
@Borut: Pa kad se već zovu Cvjetna vrata, čovjek bi očekivao nešto kao na zagrebačkom Cvjetnom trgu (a čini mi se da i u Splitu ima trg istoga imena?) (Darko 21.02.2006. 16:17)
