Zaštićena kulturna i prirodna dobra
Zaštićena nepokretna kulturna dobra
Cerje, Ul. Sv. Martina crkva Sv. Ivana Evanđelista
Cerje, Ul. Sv. Martina 1 kurija - župni dvor
Kašina, Vinogorska ulica crkva sv. Petra i Pavla
Kašina kurija župnog dvora
Moravče kapela Sv. Ivana Nepomuka
Moravče, Trg Svetog Trojstva crkva Presvetog Trojstva
Planina Donja kapela sv. Jurja
Planina Gornja, Sesvetska bb mlin-vodenica Babić
Sesvete župna crkva Svih svetih
Sesvete, Trg D. Domjanića 4 jednokatna kurija, danas Muzej Prigorja
Vugrovec Donji, Ul. A. Šenoe župna crkva Sv. Franje Ksaverskog
Vugrovec Donji, Ul. A. Šenoe župni dvor - jednokatna kurija
Vugrovec Donji kapela Sv. Mihajla
Vugrovec Gornji Planinarski dom Poštar
Vugrovec Gornji, Vugrovečka 2c ljetnikovac Ružić
Zaštićene prirodne vrijednosti
značajni krajobrazi:
- Lipa – masiv Lipe s dva vrha, reljef, botanički značajne livade
- Goranec – geomorfološki zanimljiv brežuljkasti reljef
spomenik prirode – rijedak primjerak drveća:
- klen u Cerju

Iz povijesti Sesveta 1.dio
Sustavna arheološka istraživanja, što ih od 1976. kontinuirano provodi Muzej Prigorja Sesvete, iz dana u dan upotpunjuju sliku najstarije prošlosti sesvetskog prostora. Uz brojna nalazišta iz brončanog i željeznog doba te antike, osobito su značajni nalazi na višeslojnom arheološkom lokalitetu Kuzelin kod Glavnice Donje, sjeverno od Sesveta. Tu su, osim predmeta iz već spomenutih ranijih razdoblja, nađeni i artefakti iz keltskolatenskog vremena, do nedavnih nalaza s Gornjega grada jedini takve vrste na području Zagreba: fibule, srebrni novac, luksuzna grafitna i smeđepolirana keramika te ostaci utvrde na uzvisini od 511 metara. Najvažniji nalazi, ipak, potječu iz doba antike i seobe naroda, 4. – 6. st., zasad jedini na ovom području. Pretpovijesna i srednjecarska gradina na Kuzelinu u to se vrijeme obnavlja novim kamenim fortifikacijma i pristupnim rampama. Tu se sklanjaju posljednji Rimljani na tlu Zagreba koji grade drvene kuće vapnenih podova, prekrivene slamom. Kasnije dolazi i vojna posada koja štiti najkraći strateški put između Podunavlja i Jadrana.
Sesvetsko prigorje vjerojatno je već od ranoga srednjeg vijeka pripadalo staroslavenskoj (hrvatskoj) župi Moravče koja, osnivanjem Zagrebačke biskupije i županije, ulazi u njene međe. Godine 1242. ova se plemenska župa izdvaja iz Zagrebačke županije i postaje samostalnom županijom ili distriktom Moravče.
Na prvi dosad poznati pisani trag naselja i posjeda u Sesvetskom prigorju nailazimo u Povelji kralja Emerika, iz 1201., u kojoj se spominje posjed zagrebačkog biskupa – Vugrovec (predii Vgra). Najstarije je naselje na tom prostoru selo Kašina koje se spominje već 1217. u Povelji kralja Andrije. Selo Sesvete i tamošnja crkva Svih Svetih prvi se put spominju u Povelji kralja Karla Roberta 1328. U pisanim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća navode se imena naselja: Adamovec, Belovar, Moravče, Jesenovec, Planina, Šašinovec, Kraljevec (dodatak Sesvetski dobiva tek potkraj 19. st.), Prepuštovec i Jelkovec.
Sesvete 1457. od kralja Matije Korvina dobivaju sajamski privilegij – imaju pravo održavanja četiri sajma godišnje te trga (tržnice) svakoga tjedna. Prema popisu dike, kraljevskog poreza, 1601. Sesvete imaju 107 kuća. No, broj stanovnika toga sela sljedećih se godina smanjuje pa je 1786. zabilježeno samo 15 kuća. Broj kuća jednak je i 1866. kada u njima živi ukupno 169 ljudi.
Kad Vas umorim pisanjem samo vi mene prekinite...
Bistro Vam bilo...Franc
Post je objavljen 18.02.2006. u 16:07 sati.