Dr. Janez Drnovšek, predsjednik Republike Slovenije, priča o vegetarijanstvu i pravima životinja
"Vegetarijanstvo će povećati šansu za dugoročan opstanak čovječanstva"
U cijeloj povijesti čovječanstva bio je gotovo zanemariv broj poznatih državnika koji su bili vegetarijanci i ozbiljno se zauzimali za prava životinja. Čak ih je i danas tek nekoliko. Slovenija je jedna od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti sa takvim političarom.
Dajući ovaj intervju, predsjednik Dr. Janez Drnovešek po prvi je put uputio apel ljudima da počnu razmišljati o nezamislivoj brutalnosti koju čovjek ispoljava prema životinjama.
Damjan Likar, glavni urednik slovenskog magazina "Animal liberation" razgovarao je sa Dr. Drnovšekom 15. prosinca 2005. u Brdu pokraj Kranja/Slovenija.
Pitanje: Zašto ste postali vegetarijanac i kakve promjene ste od tada primijetili?
Odgovor: Zato što smatram da je vegetarijanska hrana bolja, bolje je kvalitete. Jedemo meso iz razloga što smo na taj način odgojeni. Ja sam vegetarijanac par godina i nedavno sam postao vegan, što znači da ne konzumiram mlijeko, mliječne proizvode te jaja. I još preostaje velik izbor hrane, raznolika biljna hrana koja zadovoljava sve naše potrebe. Tu odluku donio sam slijedeći svoju savjest. Neki ljudi smatraju da je veganska prehrana veoma ograničena i dosadna što nije istina. Može biti veoma raznolika.
Pitanje: Prije par godina bili ste ozbiljno bolesni. Je li to glavni razlog za vašu promjenu u prehrani?
Odgovor: To je bilo vrijeme kada sam je postepeno počeo mijenjati. Prvi korak je bio izostavljanje crvenog mesa, potom peradi te na kraju ribe.
Pitanje: Nakon što ste postali vegetarijanac osjećate li se bolje, zdravije?
Odgovor: Osjećam se odlično - kažu da imam i previše energije.
Pitanje: Na Dan zaštite životinja (4. listopad) pozvali ste članove "Društva za oslobođenje i prava životinja" na razgovor. O čemu ste razgovarali?
Odgovor: Pozvao sam ih, uglavnom, kako bi poslao poruku javnosti da obrate pozornost na taj dan. Često nismo svjesni kako tretiramo životinje, kako se ponašamo prema njima. One su živa bića. Kao što sam rekao ljudi imaju skup navika i ideja kako da se ponašaju prema životinjama i kao rezultat toga vrlo rijetko se pitaju kakve su ustvari posljedice takvog ponašanja. Ako promislimo samo na trenutak o načinu na koji se čovjek odnosi prema životinjama i kakav učinak ima na životinjski svijet mogli bismo reći da se uopće ne može zvati čovjekom. Samo promislite o klaonicama i proizvodnji govedine ili peradi gdje su uvjeti za životinje nemogući. Životinje se često prevoze u kamionima bez kapi vode, što je ekstremno okrutno. Ne radi se o tome da su ljudi zli, oni samo ne razmišljaju o tome. Kad je konačan proizvod ispred njih na tanjuru ljudi ne razmišljaju što se dešavalo prije i kako je njihov obrok došao u to stanje.
Pitanje: Znači postali ste vegetarijanac i iz etičkih razloga?
Odgovor: Etika je dio razloga; drugi dio je da ljudima nije potrebno životinjsko meso. Radi se samo o skupu navika i običaja koji su usađeni u nas. Vjerojatno je veoma teško promijeniti se preko noći, ali to se može učiniti postepeno. Tako sam ja to učinio.
Pitanje: U medijima ste se izjasnili protiv subvencioniranja masovnog stočarstva. Koji je Vaš razlog za to ?
Odgovor: Mislim da je smiješno da je glavni prioritet EU stopostotna subvencija proizvodnje isključivo mesnih proizvoda. Činjenica da EU subvencionira masovnu proizvodnju mesa i peradi je uistinu glavna smetnja iz etičkog kuta gledanja. Ali ne samo iz tog kuta već također iz nutricionističkog kuta. Često nas i priroda opominje npr. bolest kravljeg ludila, nedavna svinjska groznica, ptičja gripa. Očito je da neke stvari nisu onakve kakve bi trebale biti, nešto remeti prirodnu ravnotežu i to bi trebala biti opomena za sve nas.
Pitanje: U dućanima su vegetarijanski proizvodi skuplji od mesnih proizvoda što ne potiče ljude da kupuju zdraviju hranu. Mislite li da bi više ljudi prestalo jesti meso kad bi vegetarijanska opcija bila jeftinija?
Odgovor: To je također bitan faktor iako ja mislim da bi glavni razlog trebala biti svijest ljudi. Radi se o tome da ljude treba informirati o tome što se događa i u čemu sudjeluju. Mislim da u tome leži rješenje. To vodi do promjena u politici tj. poljoprivrednoj politici, subvencioniranju poljoprivrede i budućim smjerovima. Umjesto da koristimo ogromne resurse za masovnu proizvodnju mesa trebali bismo ih iskoristiti za organsku proizvodnju raznih kultura; žitarica, mahunarki, voća te svih proizvoda koji nastaju od njih. To bi svakako bilo korektnije prema prirodi jer se u organskoj proizvodnji ne koriste kemijska gnojiva i aditivi. Tako bi izbjegli zagađivanje prirode i kemijske aditive u našoj hrani. Svaki dan u našoj hrani konzumiramo te kemikalije, a one su štetne. Ali iza svega toga stoje interesi velikih proizvođača, lobija, veliki profiti koji su pokretačka snaga za te konglomerate proizvođača hrane. Ipak, vjerujem da se povećava svijest ljudi kako u našoj zemlji tako i u EU. Ljudi sve više tragaju za prirodnim alternativama, okreću se prirodi i postaju svjesni problema koji se tiču životinja i životinjskih proizvoda.
Pitanje: Da li biste onda na osnovu vlastitog iskustva preporučili ljudima da postanu vegetarijanci?
Odgovor: Ako sam i sam vegetarijanac ne vidim niti jedan razlog zašto to ne bih preporučio i drugima. Nemam nikakve pritužbe, kao što sam rekao; imam I p reviše energije. Ako ništa drugo, ja sam živući primjer da možete preživjeti bez mesa i mesnih proizvoda.
Pitanje: Kako komentirate činjenicu da svi moramo plaćati jednak iznos za zdravstveno osiguranje? Opće je poznato da su vegetarijanci puno zdraviji i tako puno rjeđe koriste usluge zdravstvenog sustava?
Odgovor: To je širi problem, cijeli koncept bi mogao biti drukčiji. Ne mislim da je to ispravno gledište, trebala bi postojati solidarnost u kojoj zdravi ljudi pomažu onima koji su bolesni. Međutim, isto tako je istina da bi svatko trebao biti odgovoran za vlastito zdravlje. Ako konzumiramo manje štetne i nezdrave hrane smanjujemo financijski teret koji leži na našem zdravstvenom sustavu. Naravno, nije u svačijem interesu da se to dogodi. Što bi se tada dogodilo sa farmaceutskom industrijom, sa velikim multinacionalnim korporacijama koje zarađuju milijarde na bolesnim ljudima?
Pitanje: Što mislite o lovu?
Odgovor: Lov u smislu ubijanja životinja te kao sport je svakako neetičan. Ako mislite na dio lovačke organizacije koji brine o prirodi i divljim životinjama npr. hraneći ih preko zime - to je veoma korisno. Lov koji je po definiciji samo ubijanje životinja je naravno potpuno neetičan.
Pitanje: Što mislite o testiranjima na živim životinjama?
Odgovor: To je dobro poznata dilema koja je nedavno bila u centru političke pažnje u Europi, u Velikoj Britaniji. Morate se zapitati da li biste vi voljeli biti predmetom takvih istraživanja. Za vrijeme Drugog svjetskog rata moj otac je bio zatvorenik u koncentracijskom logoru u Dachau gdje je skupa sa tisućama drugih ljudi bio podvrgnut takvim medicinskim eksperimentima. Njemu se to nimalo nije svidjelo. Neki će ljudi reći da je to nužno za napredak znanosti, ali ja sam siguran da se u većini slučajeva mogu upotrijebiti alternativne metode bez potrebe da se testira na životinjama.
Pitanje: Što mislite koji su korijeni okrutnog odnosa prema životinjama?
Odgovor: To dolazi od niskog stupnja ljudske svjesnosti.
Pitanje: A gledajući povijesno?
Odgovor: Teško je istaknuti konkretan trenutak u povijesti. To je pitanje poštivanja života općenito. Životinje su živa bića sa osjećajima. Svatko tko je imao domaću životinju ili kućnog ljubimca zna da životinje imaju osjećaje. Svjetske religije često govore o poštivanju života, ali misle samo na ljudski život, a ponekad čak niti na taj. Prisjetimo se srednjeg vijeka, katolici su dugo držali da starosjedilački Indijanci , koji su porobljeni od strane Španjolaca i Portugalaca, nemaju dušu. To je značilo da nisu bili tretirani kao živa bića sa osjećajima. Tada su promijenili mišljenje i obznanili da ljudi crne boje kože nemaju dušu. Uslijedila su stoljeća crnačkog ropstva. Sve se to događalo uz blagoslov crkve. Danas to nitko ne prihvaća. Možemo primijetiti kako se svijest ljudi kroz povijest mijenja, usprkos suprotnim gledištima nekih institucija.
Pitanje: Uskoro će Božić. Za milijune ljudi je to vrijeme sreće, ljubavi i mira. Za milijune životinja je to vrijeme strašne okrutnosti prilikom klanja kako bi naši stolovi bili puni mesnih proizvoda. A sve to kako bi se slavilo rođenje čovjeka koji je volio životinje, štitio ih te ih nije ubijao. Što mislite o tome?
Odgovor: Isus bi se okretao u grobu da zna kako se u njegovo ime svake godine obavlja masovno klanje životinja. Njegovo oslobođenje se temelji na apsolutnom poštivanju života i teško je zamisliti da bi prihvatio da se milijuni živih bića ubijaju u njegovo ime.
Pitanje: Jeste li upoznati da su svi vegetarijanci (uključujući Vas) prokleti od strane crkve i osuđeni na vječni pakao?
Odgovor: Na sreću, ljudi koji to govore ne odlučuju tko će ići u pakao, a tko neće.
Pitanje: Sve svjetske vođe uvijek naglašavaju svoje nastojanje da osiguraju mir u svijetu. Mislite li da je mir povezan sa našim odnosom prema životinjama i ishranom ljudi bez potrebe za ubijanjem? Tolstoj je rekao: "Tako dugo dok budu postojale klaonice, biti će i bojnih polja".
Odgovor: Ako je svijest čovjeka visoko razvijena on neće ubijati ili biti okrutan prema životinjama. Ne možete očekivati od takve osobe da ide u rat i ubija ljude zbog profita. Ljudi koji ne ubijaju životinje imaju veću šansu da nađu put ka životu u miru i harmoniji. Sve je to međusobno povezano u svijesti pojedinca. Na višoj razini jedno dolazi s drugim. Ključ je u tome da ljude učinimo svjesnijima.
Pitanje: Kako svjetski političari gledaju na to ?
Odgovor: Svjetski političari nisu svjesniji toga ništa više od većine ljudi. Primijetio sam da su u puno slučajeva obični ljudi ispred političara. Vidimo mnoge ne-vladine organizacije koje se bave pitanjima koja nisu prioriteti vlada. Bilo da se radi o postupanju sa životinjama, okolišem ili promjenama klime. Taj pritisak za promjene događa se od strane običnih članova društva. Kad kritična masa ljudi prihvati ideju, kada većina ljudi prihvaća i zahtijeva promjenu, samo tada će političari reagirati. Nažalost političari nisu oni koji ohrabruju druge da budu savjesni već umjesto toga slijede trenutačno mišljenje javnosti. Kada primijete da se podrška javnosti smanjuje promijene svoje prioritete.
Pitanje: Tolstoj je samo jedan od "velikih umova" čovječanstva koji su javno govorili o vegetarijanstvu. Da navedem samo neke: Pitagora, Leonardo da Vinci, Nikola Tesla, Albert Einstein, Mahatma Ghandi... Ovi ljudi su poznati po njihovim velikim djelima i dostignućima, često su citirani u čast njihove genijalnosti. Što mislite zašto čovječanstvo ne želi čuti njihova razmišljanja o životinjama i vegetarijanstvu? Kao npr. ovu hrabru izreku Alberta Einsteina: "Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prijelaz na vegetarijansku prehranu." Kako biste Vi komentirali ovaj citat genijalnog fizičara?
Odgovor: Svakako, šanse za dugoročan opstanak čovječanstva bi se povećale. Sve je povezano. Bolja kvaliteta hrane je na neki način povezana sa višom razinom svijesti. To je paralelan proces - ako postignemo jedno postići ćemo i drugo. Nerazumno je očekivati od ljudi sa nižom razinom svijesti, koji su okrutni prema životinjama, da prekinu ratove, da prekinu manipulirati drugima, da pomognu u iskorjenjivanju svjetskog siromaštva. Ukratko, dokle god razina svijesti bude niska sve razmirice u današnjem svijetu će opstati i moguće je da dođu do točke u kojoj će ljudi biti istrebljeni.
Pitanje: Jesu li ljudi koji kažu da vole životinje, ali jedu meso, istinski ljubitelji životinja?
Odgovor: Smatram da ljudi vole životinje, svoje kućne ljubimce, ali nekako automatski jedu ostale životinje. Da moraju zaklati kravu prije nego što dobiju odrezak dva puta bi razmislili. Mesni su proizvodi toliko izmijenjeni u izgledu da ih ljudi ne povezuju sa stvarnim životinjama.
Pitanje: Neke žene po zimi nose životinjsko krzno. Što mislite o modnoj industriji?
Odgovor: Ponovno je to pitanje svijesti u ljudi. Ljudi često automatski preuzimaju obrasce ponašanja bez da ih preispituju. Samo kad nešto dovedeš u pitanje možeš promijeniti svoj kut gledanja i postati svjesniji o onome što kupuješ.
Pitanje: Odakle ljudima pravo da kolju, drže zatočenim i muče životinje te da u isto vrijeme zahtijevaju mir i sva prava za sebe? Je li to pravo utvrđeno u Ustavu?
Odgovor: Nije utvrđeno kao takvo, ali naravno odvjetnici i zakonodavci će vam reći da to nije zabranjeno; no uistinu smatra se legitimnim.
Pitanje: Iz neslužbenog izvora čuo sam da je čak i Vaš pas Brodi vegetarijanac. Je li to istina?
Odgovor: Dobro ste informirani. Bolje da pitate njega osobno. Nisam ovlašten da odgovaram u njegovo ime. (smijeh) :o)
Izvor: www.evana.org
Post je objavljen 09.02.2006. u 15:18 sati.