Dogodilo mi se mnogo puta (ako nigdje drugdje onda u razredu) da moram braniti najdražu mi znanost... većinom sam stala onog trenutka kad sam shvatila da moja priča ide uzalud i da druga strana i ne sluša moje argumente... Pobornik sam mišljenja da ni jedna znanost bilo društvena ili prirodna nije izmišljena bez veze... U petak sam, ja veliki "protivnik" štreberskih znanosti, bila na promociji jedne povijesne knjige, dragog mi prijatelja mr. Hrvoje Petrića. Zadovoljstvo mi je bilo slušati njegovu priču o Koprivnici i Podravini u 17.st. (znate li da smo mi - Podravci najzaslužniji što Graz ili Beč nisu pali u turske ruke, ili da je Koprivnica tada bila veća od Zagreba i Varaždina)... naravno tu se i opet javlja moj lokal patriotizam... Hrvoje je jedan od krivaca što sam takva... nadam se da će njegov znanstveni rad za kojeg su već čuli svuda u svijetu prodrijeti i do naših ljudi... pričala sam prošli tjedan u jednom razredu baš o tome... neću se ponavljati - pisala sam o toj temi na blogu... no samo ukratko-- sami smo si krivi što drugi neznaju mnogo o nama... no kakve to veze ima s mojom matematikom??? Ni Hrvojeva povijesna knjigfa nije ju mogla izbjeći... ne mislim na brojne godine... već na obradu podataka - tablično, stupčano, grafički, godine na brojevnom pravcu u povijesnoj lenti... Rekao je dr. Feletar na promociji knjige da je ekonomija pokretač svega... razvijenost Podravine u 17.st. ima razloge u ekonomskim vještinama tadašnjeg stanovništva... nekako bi to bilo ovako: kupim za tri prodam za deset novčića (nebum rekla kak bi to danas zvali)... današnja ekonomija je prepuna matematičkih proračuna... ukupni, granični troškovi, točka pokrića, kalkulacije, prikaz potrošnje ili zarade, input-output tabele, maksimalna ponuda, minimalna cijena proizvoda, isplativost proizvoda, kamatni i kreditni račun, potrošački kredit i zajam, anuiteti i otplatne tablice, rate, kvote, anticipativni i dekurzivni obračun, postoci, promili, životno osiguranje i rente... sad sam već lagano ušla u financije, poslovanje banaka, osiguravajućih kuća, štedionica, stambenih uplata.... Sve su to svakodnevni izrazi kojima baratamo savršeno... no znamo li išta o njima... ??? Rijetki mogu financijski objasniti što znači izračun kod kredita kojeg imaju... učenici mi se smiju u razredu kad im velim da i razmnožavanje zečeva ima matematičko objašnjenje i "formulu"... biologija je povezana s matematikom... pravnik barata vrlo dobro matematikom kad vam obračuna postotak naknade za pružene usluge.... znam da nisu svi mojeg mišljenja da je matematika važna... čujem: pa imamo kalkulator, odmah pitam: tko ga je osmislio i usavršio njegov rad... ne tvrdim da svi moraju biti matematičari, tvrdim da moraju biti pismeni... zašto je sramota ako neznamo gdje je Ural, a nije sramota ako neznamo kako izračunati smanjenje cijena na sniženju...??? Moji gimnazijalci vrlo često pitaju: A gdje nam bu to trebalo??? Ne mislim tu samo na matematiku.... Meni kao gimnazijalki nikada nije zatrebalo znanje književnosti, povijesti, kemije, biologije, fizike, francuskog, latinskog ili glazbenog ali sam radosna što mogu dati neki točan odgovor na Milijunašu ili prepoznati naučenu činjenicu kad putujem svijetom.... Zašto težimo tome da budemo neobrazovani... (a neki nažalost i neodgojeni)... Lijepo je biti načitan...
Nekoliko pametnih za kraj:
+++ Nemoguće je biti učitelj, a ne biti učenik.(ruska)+++
+++ Što čovjek nauči, ni voda ne odnese ni vatra ne spali. (češka) +++
+++ Učiti, a ne misliti - glupo; misliti, a ne učiti - pogibeljno (kineska) +++
+++ Uza svoje učitelje naučio sam mnogo; uza svoje drugove - još i više, a uz svoje učenike - najviše. (židovska) +++
+++ Učeni je svuda učen, kralj je samo u svome kraljevstvu kralj. (indijska) +++
+++ U djetinjstvu učenje kao u kamenu rezbarenje. (arapska) +++
+++ Tko ne dijeli svoje znanje, nalik je na svjetlo u vrču. (etiopska) +++
Post je objavljen 05.02.2006. u 22:56 sati.