Vjerojatno nikad niste čuli za ovoga čovjeka.Ja ga spominjem i “vadim iz naftalina”,ako zbog ničega drugog,onda zbog razloga što je naučio oko 20 stranih jezika i to prije otprilike 100 godina,kad nije bilo škola stranih jezika ili brzih tečajeva putem kompjutera.Vjerojatno je glavni razlog što se o njemu slabo zna,to što se u komunizmu,o ljudima poput njega nije smijelo pričati,a u medjuvremenu je manje-više potpuno zaboravljen.
Saznao sam za njega,prvi put,kad sam vidio njegovu spomen-ploču u predvorju crkve sv.Antuna Padovanskoga u Bjelovaru (moja župa).U svojoj starosti,ostavio je 100.000 austrijskih kruna s namjerom da se u Bjelovaru izgradi franjevački samostan, što je i ostvareno.Početak,mu baš nije bio obećavajući,jer je bio deveto dijete u obitelji,ali srećom njegova majka je imala brata svećenika,koji mu je pomogao u školovanju. Bogoslovne nauke studirao je u Zagrebu, a završio ih je u Beču na Sveučilištu Pazmaneju. Zaređen je za svećenika vrlo mlad s 22 godine i služio je svoju mladu misu u Bjelovaru 1885. u župnoj crkvi sv. Terezije Avilske.Bio je svećenik u Karlovcu, a zatim u Zagrebu, u crkvi sv. Petra. Nakon položenog doktorata iz bogoslovije u Beču 1892. imenovan je docentom Bogoslovnog sveučilišta u Zagrebu na katedri za orijentalne jezike (arapski, sirijski i kaldejski).Kasnije je postao i redovni profesor uvodnih znanosti u Novi zavjet i tumačenja Sv.pisma Novog zavjeta iz Vulgate i iz izvornog teksta na Bogoslovnom fakultetu.Bio je dekan Bogoslovnog fakulteta,rektor Zagrebačkog sveučilišta (1900./1901.)
te dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU).Naučio je gotovo sve europske jezike te latinski,grčki,arapski,sirijski,hebrejski i kaldejski!!! Putovao je po Palestini, Siriji i Egiptu i sudjelovao u ekspediciji na brdo Sinaj. Obišao je najveće europske knjižnice i knjižnice Bliskog istoka. Vimer je u svoje doba bio najučeniji svećenik Zagrebačke nadbiskupije, vrlo revan u svojim svećeničkim dužnostima i obljubljen među vjernicima. Bio je plodan pisac biblijske tematike. Napisao je najbolji hrvatski životopis Isusa Krista u tri knjige te Život svetoga Pavla.Tih knjiga ima i danas u ponekim knjižnicama. Poznat je i kao veliki humanist. Pomagao je sirotinju, humanitarne i kulturne institucije. Svoju bogatu knjižnicu darovao je Bogoslovnom fakultetu. Umro je u Zagrebu 1933. i sahranjen je u zajedničkoj kaptolskoj grobnici na Mirogoju.
Post je objavljen 31.01.2006. u 23:00 sati.