U suštini svega nestvarnoga
gdje stojim i divim se prošlosti.
Onome što je iza nas,
što je na obzorju umora.
Tjera me u misao ljubavi,
postoji li san duše.
Ima li srece,
nalazimo li ili gubimo nadu.
Ljubiti u beskraj i onkraj svemira,
iz tmine što dostiže ju mrak.
Iz crnila i pepela,
puni se duša željom za životom.
***
Post je objavljen 10.02.2006. u 18:54 sati.