Nije me bilo neko vrijeme.
Prvi put u svome životu sam si uzeo bolovanje.
Do sada sam uvijek radio i bolestan i umoran, ali sada vidim da se to ne isplati.
Jednostavno vas nitko ne cijeni po tome koliko i kako radite, nego po tome koliko možete srati i samohvaliti se.
U svakom slučaju, tjedan dana me nije bilo, i jedino o čemu razmišljam je o tome da to moram češće ponavljati. Čovjek se fino odmori, može ignorirati pozive s posla jer je, naravno, bolestan.
Imam par ideja za postove, ali ih treba napisati, pa za sada jedan vic:
Lopov provali u kuću i onako i mraku, pljačka u sobi.
Odjednom iz mrklog mraka začuje: „ Isus te gleda! “
Trzne se , skoro mu srce otkaže od šoka, ali se samo primiri.
Nakon kratkog vremena, uvjerivši se da nitko ne diže uzbunu, nastavi on sa svojim poslom, kad odjednom opet iz mraka: „ Isus te gleda!“
Ovaj put se upita tko bi to mogao biti, pa polako upali svoju ručnu svjetiljku i oprezno krene pretraživati sobu.
Odjednom se zaustavi na velikom papagaju, i kaže mu „Ah, to si samo ti, kako se zoveš?“
Papagaj mu odgovori „Pero“
Ovaj ga pita, „ Pa dobro tko je taj Isus koji me gleda?
A papagaj će: „ Vlasnikov doberman!"
Post je objavljen 23.01.2006. u 10:28 sati.