Zvijezde
ZVIJEZDE su užarena nebeska tijela koja grade galaktiku a građene su od vodika. Vodik prostor zagrijava reakcijom u helij. Neke zvijezde su veće, neke manje. Naša najbliža zvijezda zove se SUNCE, ona je i središte našeg Sunčevog sustava. U našoj se galaktici nalazi oko 100 milijardi zvijezda. Neke zvijezde: SUNCE, ALPHA CENTAURI A i B, PROXIMA CENTAURI, SIRIUS A i B, WOLF 385, MERAK, DUBHE, a ima ih još bezbroj. Zemlji najbliža zvijezda nakon Sunca zove se Proxima Centauri koja je od nas udaljena 4.2 svjetlosnih godina. Sirius se smatra najsjajnijom zvijezdom vidljivom sa Zemlje. Zvijezdama su imena davali još stari Babilonci, Grci i Rimljani, a i danas koristimo ta imena. Zvijezde pripadaju sustavima sa jednom, dvije, ili više zvijezda. Tako naprimjer sustav Mintaka u Orionu sastoji se od tri zvijezde dok u Kastoru u Blizancima ima šest zvijezdi. Sunce je zvijezda koja se u svom sustavu nalazi sama, ali zato ima gomile djece – planete, komete, asteroide, prirodne satelite i brojna druga tijela. Zvijezde nastaju iz maglica, a umiru često eksplozijom. Supernova je eksplozija neke zvijezde. Najsjajnija poznata supernova je SN 1006 koja je buknula u travnju 1006. god. Jasno se vidjela i danju. Energija što je svake minute izluči supernova jednaka je svoj energiji što bi je Sunce izlučilo za 9 milijardi godina. Zvijezde se dijele prema zagrijanosti. Zvijezde glavnoga niza su zvijezde koje središnji dio svog života provode kao smeđi patuljak (1000°C), crveni patuljak (2800°C), žuta zvijezda (5500°C), bijela zvijezda (10000°C), plavo-bijela zvijezda (16000°C) ili plava zvijezda (24000°C).
Općenito o galaktikama
Galaktike su one velike svjetleće mase u svemiru. Mi ih tako baš i ne primjećujemo, jer ih često vidimo kao zvijezde na nebu. Galaktike su ogromne nakupine zvijezda koje na okupu drži njihova gravitacija. Galaktike mogu biti u raznim oblicima: eliptična, spiralna, spiralna s prečkom, nepravilna galaktika. Spiralna galaktika izgleda kao disk. Ima dva ili više spiralnih krakova i sastavljena je od gusto zbijenih zvijezda koje se okreću oko galaktičkog središta. Naša galaktika – Mliječna staza također je spiralna. Spiralna galaktika s prečkom ima ravnu središnju prečku na čijim su krajevima počeci spiralnih krakova. Središnja prečka koja je sazdana od milijardi zvijezda također se okreće. Eliptična galaktika je posebna jer su sve zvijezde u njoj stvorene u isto vrijeme. Te galaktike raznih su veličina. Kanibalaska galaktika podvrsta je eliptične. Ova vrsta galaktike toliko je masivna da svojom golemom gravitacijom doslovno ''guta'' druge manje galaktike. Nepravilna galaktika nema određen oblik ali u pravilu su malene. U njima se stalno rađaju nove zvijezde i bogate su prašinom i plinom. Kvazari su jaka galaktička središta dalekih galaktika. Sjajnija su od prosječne galaktike. Kvazare energijom opskrbljuju goleme crne rupe. Najdalji nam objekt u poznatom svemiru je kvazar PC1247 + 3406 koji je od nas udaljen 13.2 milijardi svjetlosnih godina. Njegov sjaj jednak je sjaju 200 galaktika.
Podaci o Mliječnoj stazi
Starost Oko 11 milijardi godina
Broj zvijezda 100 milijardi
Promjer 100 000 gs
Najveća debljina 20 000 gs
Debljina kod Sunca 700 gs
Vrijeme obilaska Sunca oko galaktičkog središta 240 milijuna godina
Rođenje i razvoj masivne zvijezde
Sve zvijezde počinju život kao silni oblaci prašine. Taj tamni oblak plinova i prašine tzv. molekularni oblak. Urušava se pod djelovanjem gravitacije postajući sve gušći. Dijelovi oblaka skupljaju se u grude – protozvijezde. Protozvijezde se zagrijavaju i postaju sve gušće. Počinju se okretati i izravnavaju se u disk. Pokreću se nuklearne reakcije. Preostala prašina se skuplja i pretvara se u planet ili ju otpuše snažan zvjezdani vjetar. Zvijezda stupa u glavni niz u kojem provode glavninu života. Veće zvijezde troše brže vodik pa im je i vijek kraći. Kad se u zvijezdi potroše zalihe vodika, zvijezda se počinje širiti, a u jezgri se helij pretvara u ugljik. Vanjski slojevi blistaju crvenim žarom. Zvijezda se pretvara u crvenog velediva ili supergiganta i proždire okolne planete. Njena jezgra ugljik fuzijom pretvara u željezo. Prestaje se proizvoditi energija i zvijezda se snažno urušava pod vlastitom masom. Skupljanje jezgre izaziva silnu eksploziju – supernovu. Zvijezda se razleti i pritom zasvijetli kao milijarda Sunaca. Jezgra se u sebe uruši za samo jednu sekundu.
Smrt zvijezda
Zvijezda svoj život u glavnom nizu završava ili u eksploziji supernove ili kao planetarna maglica. Ovisno o svojoj veličini, zvijezda poprima jedan od tri moguća oblika, pretvara se u bijelog patuljka, neutronsku zvijezdu ili crnu rupu. Kad se planetarna nebula tipične zvijezde raziđe u svemir, iza nje ostaje samo vrlo gusta jezgra – tzv. bijeli patuljak. Neutronska zvijezda nastaje urušavanjem ostataka supernova zvijezda. Potom nastaje najgušće moguće stanje materije. Neutronske su zvijezde tako guste da njihova materija veličine glavice pribadače ima masu veću od milijun tona. Preostale neutronske zvijezde zovemo pulsarima. On odašilje snopove zračenja. Crna rupa je područje silne gravitacije što okružuje točku beskonačne gustoće tzv. singularitet. Ništa pa čak ni svijetlost ne može proći kroz rub crne rupe.
NAJSVJETLIJE ZVIJEZDE
Zvijezda Vrsta Udaljenost (gs)
Sunce Žuta zvijezda 0.0
Sirius A Bijela zvijezda 8.6
Canopus Bijeli velediv 200
Alpha Centauri A Žuta zvijezda 4.3
NAJBLIŽE ZVIJEZDE
Zvijezda Vrsta Udaljenost (gs)
Sunce Žuta zvijezda 0.0
Proxima Centauri Crveni patuljak 4.2
Alpha Centauri A Žuta zvijezda 4.3
Alpha Centauri B Narančasta zvij. 4.3
Post je objavljen 22.01.2006. u 19:33 sati.