Meteorska kiša
Radijant je točka iz koje prividno dolaze meteori. Meteorska kiša je pojam kad iz meteorskih potoka padne nekoliko stotina meteora. Meteorski potoci dobivaju ime prema zviježđu gdje im se nalazi radijant. Najpoznatiji meteorski potok su Perzeidi koji svoj maksimum aktivnosti imaju 11. kolovoza svake godine. Tada ih noću možemo vidjeti 50 do 60 u svakom satu.
Gibanje tijela na Zemlji
Gibanje tijela izbačenog sa Zemlje ovisit će o brzini izbacivanja. Kod brzina manjih od 7.9 km/s, tijelo će pasti natrag na Zemlju. Ako je brzina između 7.9 km/s i 11.2 km/s tijelo će kružiti oko Zemlje i postati njen satelit. Ako je brzina veća11.2 km/s tijelo će napustiti Zemlju i otići u svemir.
Dijelovi Zemljine atmosfere
Površina Zemlje prekrivena je zemljom, biljem i vodom. Promotrite slojeve Zemljinog omotača! Ozonski sloj je najgornji sloj Zemljinog omotača. Kao što vidite na tabeli slojeva Zemlja ima 4 atmosferska sloja + Ozonski sloj. Egzosfera je izvanzemaljski sloj i ne nalazi se u Zemljinom omotaču. Prostor tog sloja možemo već nazivati i svemirom.
Dijelovi Zemljine unutrašnjosti
Zemlja se sastoji od: JEZGRA > PLAŠT > KORA
Unutarnja jezgra, pretpostavlja se, izgrađena je od metala, vanjska je jezgra vjerojatno građena od tekuće metalne mase. Plašt se nalazi od 1000m do 2900m ispod Zemljine površine. Čine ga tri djela: gornji plašt, srednji plašt (astenosfera) i donji plašt (mezodfera). Veći dio plašta je užarena žitka magma. Kora može biti kontinentska, oceanska i prijelaznog tipa. Kora i gornji plašt čine litosferu koja je otprilike debljine oko 100 km.
Efekt staklenika
Efekt staklenika je najprepoznatljiviji na planetu Veneri koja ima jako gustu i neprozirnu atmosferu. Sunčevo svijetlo koje se probija do površine Venere pretvara se u toplinu. Gusta Venerina atmosfera izgrađena od plina CO2 (ugljičnog dioksida) ne propušta toplinu u obliku infracrvenih zraka van atmosfere. To je razlog zašto je na Veneri jako vruće, a da nema te guste atmosfere vjerojatno bi već živjeli na njoj. Danas meteorolozi pretpostavljaju da će efekt staklenika biti i na Zemlji te da bi se za nekoliko stotina godina najveći otok Greenland, koji se sastoji od leda, mogao otopiti pa bi se površina mora mogla povisiti što bi bilo opasno za neke pomorske države Zemlje.
Zanimljivosti
Bušotina = ubod iglom
Da je Zemlja veličine kokošjeg jajeta, najdublja bušotina ikad izbušena na njoj ne bi probila ni ljusku jajeta.
Brojimo: 1,2,3…
Prosječna galaktika ima 100 milijardi zvijezda – kad bismo ih brojali 3 u sekundi, taj bi nam posao potrajao 100 zemaljskih godina.
Iz Meksika u Tursku pod zemljom
Kad bi čovjek jednoliko kopao bez odmora rupu brzinom od 1 m/min trebalo bi mu 24 godine da stigne na njenu drugu stranu.
Post je objavljen 22.01.2006. u 19:28 sati.