Marketing
Godina Nikole Tesle (3) - Tako je to radio genije
Statue of Nikola Tesla at Niagara Falls
Poznato je da je Tesla prijavio jako velik broj patenata, oko 700. Veliki broj tih patenata drugi su neovlašteno iskoristili za svoja istraživanja. Tesla se na to, velikana kakav je bio, nije mnogo osvrtao: "Ne žalim što su drugi pokrali moje ideje, ali žalim što nemaju svojih."
Sudeći po broju patenata i iskorištenih ideja moglo bi se reći kako je Tesla nevjerojatnom brzinom i lakoćom dolazio do svojih otkrića. Istina je, međutim, malo drukčija.
Sam Tesla kaže: "Kad bi mi se javila ideja da pronađem neku stvar, nosio sam tu ideju mjesecima i godinama u glavi. S vremena na vrijeme radila je moja imaginacija i razmišljao sam o tome, ali bez naročite koncentracije. To je bio period inkubacije. Na to je slijedio period direktnih napora. Pomno sam tražio sva moguća rješenja problema… Prije nego bih išta skicirao na papiru, čitav sam rad izvršio samo u zamisli. U zamisli sam mijenjao svoje konstrukcije, usavršavao ih i vršio nove pronalaske. Iako nisam prije toga učinio nijedne skice, mogao sam mehaničaru da dadem sve podatke i mjere, pa kad je posao bio svršen svi dijelovi su međusobno pristajali kao da su rađeni po kakvom nacrtu. Za mene je bilo svejedno dali sam ispitao svoju mašinu u zamisli ili je ona bila ispitana u radionici."
Tesla tvrdi da mu je trebalo dosta vremena od rješenja problema u idejnoj osnovi, kada je postajao svjestan da rješenje postoji, do stvarnog opredmećenja tog rješenja: "…rješenje se nalazilo još uvijek samo u mojoj podsvijesti i moglo je još dugo vremena potrajati dok mi ono ne dođe do potpune svijesti."
Naravno, njegova genijalnost je i u ovim prilikama dolazila do izražaja: istovremeno je u glavi imao i tražio rješenja vrlo velikog broja ideja.
Ovakav način rada je prouzročio Teslin usamljenički život i individualan rad na skoro svim otkrićima. Za razliku od Pupina koji je oko sebe okupljao stručnjake i stvarao istraživačko-znanstvene timove, Tesla je u svojim laboratorijima radio najčešće sam ili je zapošljavao zanatlije željenih struka koji su bili sposobni vrlo brzo i precizno po njegovim uputama napraviti dijelove strojeva i naprava koje je on imao samo u svojoj glavi.
Nakon otkrića nekog stroja ili nekog principa rada, Tesla je, poput djeteta, gubio svaki daljnji interes, te je izradu stroja, njegovu upotrebu i moguću materijalnu dobit prepuštao drugima.
Znajući sve ovo, kao i činjenicu da mu je nekoliko laboratorija izgorjelo, mnogi stručnjaci i povjesničari Teslinog rada i života dovode u sumnju Teslin Dnevnik istraživanja u Kolorado Springsu. Smatraju da ga nije pisao sam Tesla budući da je najveći broj ideja i rješenja držao u glavi i nije bio sklon njihovom zapisivanju.
Post je objavljen 22.01.2006. u 15:58 sati.