Kružna piramida Cuicuilco, smještena južno od Mexico City-ja, spada među najstarije kamene strukture u Srednjoj Americi – prema geološkim nalazima starija je od 10.000 godina.
Španjolski kralj Filip II, habsburške krvi, proširio je svoje kraljevstvo do Italije i Nizozemske te Srednje i Južne Amerike. Sredinom XVI stoljeća ženi englesku kraljicu Mariju da bi tridesetak godina kasnije od tih istih Engleza pretrpio poraz na moru koji je Španjolsku koštao dominacije na svijetskim morima.
Filip šalje svog pouzdanog lječnika Hernandeza u Meksiko da ispita priče o čudnoj piramidi Cuicuilco (Kvikvilko). Nakon proučavanja piramide, Hernandez piše kralju: "... Pronašli smo kosture velikih zvijeri... te kosture ljudi koji su dosezali visinu od skoro šest metara... Urođenici vjeruju da su ovu piramidu izgradili giganti..."
Tristopedeset godina kasnije je utvrđeno da zvijeri pripadaju izumrlim vrstama Toksodona i Titanotere. Ljudski kosturi nisu, pak, ni nakon 450 godina dostupni javnosti.
Informacija uz piramidu govori o nekoj nepoznatoj civilizaciji koja je izgradila prvu kružnu piramidu na ovim prostorima 1000 godina prije nove ere. Govori se o Gradu sa 25.000 stanovnika i erupciji vulkana koja ih je natjerao da ga napuste.
Među morem malih figurina, keramike, nakita i statua, u Nacionalnom Muzeju Antropologije nalazi se i jedna figura pronađena u području Cuicuilco. Uz dvanaest centimetara dugačku figuru prignute osobe sa šljemom na glavi (?), nalazi se tekst koji tvrdi da je riječ o "Bogu vatre". Prema zvaničnim muzejskim tumačenjima, Cuicuilco civilizacija pripada pretklasičnom periodu (400 do 100 godina p.n.e).
Arheolozi tvrde da je ova piramida najstarija kamena struktura u Srednjoj Americi i prvi monument u obje Amerike. Ali doba izgradnje, po njima, nije starije od 600 godina p.n.e.
Cuicuilco je manje brdo, tu se nalaze ostaci vulkanskog kamenja i kružni oblik piramide. Promjer je respektabilan: 115 metara, a površina jednaka dva nogometna terena. Manje kamene strukture se nalaze uz glavni objekat.
Potomci Atlantiđana su, nakon katastrofe na matičnom kontinentu prije 12.500 godina, ipak uspijevali da ponegdje osnuju napredne gradove. Tako je bilo i sa Cuicuilco-m gdje su podigli kamenu piramidu sa prilaznim rampama i hramom - opservatorijem na vrhu.
Međutim, ova impozantna građevina je, zajedno sa čitavim Gradom, stradala u erupciji vulkana Mt. Azusco. Erupcija je bila toliko snažna da je otvorila rupu u zemlji odakle je formiran novi krater - Xitli. Rijeke lave i pepela su prekrile preko 130 kvadratnih kilometara prostora, dubine i do dvadeset metara. Zauvjek je ostalo prekriveno i groblje Atlantiđana danas poznato kao Pedrigal. Ispod vulkanskog kamena su kosti naših predaka sahranjenih prema starim običajima: skupljena bočna pozicija i crveno drago kamenje (podsjećanja na "crveni kontinent", Atlantidu). A na površini Pedrigala je University of Mexico sa lijepo uređenim stambenim kućama.
Ovaj katastrofalni događaj se dogodio prije više od deset tisuća godina.
Geolozi se slažu da se erupcija zbila u davnoj prošlosti između sedam i dvanaest i po tisuća godina. Arheolozi i povjesničari, naravno, ne mogu prihvatiti takve rezultate, jer bi morali da mijenjaju povijest.
Ali i jedni i drugi se slažu sa nalazima arheologa Dr. Byron Cummings-a (University of Arizona) koji je bio prvi koji je u moderno vrijeme (1922.) započeo ozbiljno arheološko proučavanje piramide. On je za Cuicuilco tvrdio da je "najstarija piramida na Zemlji".
Profesionalna geoločka zapažanja su da lava iz Pedrigala pripada kasnom Pleistocenskom periodu. A to erupciju smješta u doba prije, najmanje, 10.000 godina. Interesantno je, da je jedan kraj piramide zakopan u lavi iz pedrigalske erupcije. Zaključak: izgradnja piramide je starija od erupcije.
Dakle, ovo je tipičan primjer za moju teoriju o civilizacijama starijim od sedam tisuća godina.
Centralno mjesto u malom muzeju uz piramidu je umjetnička rekonstruckija - vjerojatni izgled piramide. Pet kamenih kružnih nivoa perfektno "uglačanih", sa dvije prilazne rampe koje vode do vrha i hramom na najvišem nivou. Osjećaj izmaglice, zrak nekako težak, atmosfera gusta je dozivljaj umjetnika. U doba Atlantide je doba drugačija klima i načina života.
Cuicuilco nekadašnjem vulkanu, Xitli. Danas prekriven šumom, u prošlosti je bio izvorom tragedije. Hernandez je ovdje naišao na džunglu prije 450 godina. A sada je samo zaboravljeno nalazište iz davno prohujale povijesti za koje malo ko mari.
Post je objavljen 19.01.2006. u 23:54 sati.