Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine (računajući i Tasmaniju) i 113° i 115° istočne geografske dužine. Čitavom svojom površinom nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaća kopno Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. Sa tri strane Australiju okružuju velike površine Tihog i Indijskog oceana. Jedino na sjevernoj strani nizovima otoka je donekle povezana sa Azijom. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski položaj Australije se karakterizira kao nepovoljan, međutim baš zbog tog položaja u Australiji su se razvile posebne biljke i životinje. Dužina obale Australije zajedno sa svim otocima iznosi 36 735 km. Po površini od 7 704 159 km˛ je malo manja od SAD-a, 24 puta veća od Ujedinjenog Kraljevstva, 14 puta veća od Francuske, a njena površina pokrivala bi 3/4 Europe.
U starom u srednjem vijeku za Australiju se nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi "održavalo ravnotežu" između kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali "Nepoznata južna zemlja" (Terra australis incognita). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI vijeku. Nesumnjivo je da su u nju dolazili Indonežani prije Europljana. Do njenih sjevernih obala doprli su od Europljana najprije Portugalci i Španjolci. Portugalac Luis Vaes de Torres je oko 1588. godine prošao kroz more između otoka Nove Gvineje i poluotoka York - Torresov prolaz. S većim istraživanjima obala Australije počeli su Nizozemci od 1605. do 1606. čiji je moreplovac Abel Janssen Tasman, oplovljavajući je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je "Terra Incognita". Po njemu je taj otok i dobio ime Tasmanija. Međutim, imajući u posjedu bogata indonežanska otočja, Nizozemci se nisu zainteresirali za ekonomsko iskorištavanje relativno neplodne i gotovo bezvodne Australije.
Tek ju je engleski moreplovac James Cook podrobnije istražio. Zadatak njegove ekspedicije bio je da se otkrije putanja planete Venere. On je vršio istraživanja od 1768. do 1789., a godinu dana po završetku te ekspedicije poginuo je na Havajima od strane domorodaca. 24. travnja 1770. Cook i njegova flota uplovili su u Botany Bay (Zaljev bilja), mjesto budućeg grada Sydneya i time je otkrivena Australija. Iste godine Kuk je Australiju proglasio engleskim kolonijalnim posjedom. Ona je najprije služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. 26. siječnja 1788. god. u Botany Bay uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa [290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika(197 žena)]. Računa se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170 000 kažnjenika. Oni 1788. osnivaju prvo naselje Port Jackson. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krčili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje).
Krajem 18. stoljeća i početkom 19. u Australiju se doseljavaju kolonisti iz Europe, posebice iz Engleske. Sve do sredine 19. stoljeća oni su slabo dolazili, ali sve veći porast industrije u Australiji i gospodarske krize u Europi koje su mnoge radnike u Europi ostavljale bez posla, doprinio je da se zemlja bolje naseljava. 1840. godine ukinut je transport zatvorenika u Australiju. Pronalazak zlata u današnjoj saveznoj državi Victoria potaknuo je veliku imigraciju slobodnih kolonista u Australiju. U doba zlatne groznice " gold rush" od 1850. do 1860. broj stanovnika Australije se povećao sa 437.000 na 1.146.000. Mnogi lovci na sreću nisu našli zlata, ali su ostali u Australiji i pretvorili se u rudare, ovčare, ratare...
Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stočarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom 19. stoljeća britanska kolonija se proširila na čitav kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani saveznika. Prirodna izolacija pokazala je i svoje pozitivne utjecaje. Ipak treba napomenuti da su se njene trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, zatim u Europi, Kritu i sjevernoj Africi…
Post je objavljen 18.01.2006. u 19:22 sati.