Australija – zemlja nesmetanog razvoja biljnih i životinjskih vrsta. Australija je od pradavnih vremena odsječena od ostalih kontinenata. Zato se u njoj razvio biljni i životinjski svijet koji se znatno razlikuje od onoga na ostalim kontinentima. Mnoge su se vrste sačuvale do današnjih vremena. Mnoge od njih živjele su i prije mnogo stotina milijuna godina. Australija je upravo zbog sačuvanosti ovog biljnog i životinjskog svijeta nazvana "Zemljom živih fosila". Na ovom odvojenom kopnu razvila se najznamenitija šuma ovdje - šuma eukaliptusa. Grane ovog drveta vertikalno su okrenute prema suncu. Lišće eukaliptusa hrana je za endem Australije – koalu. U Australiji postoji oko 650 vrsta eukaliptusa. Australija je i dom za mnoge druge rijetke biljke kao što su scrub (zakržljalo patuljasto drvo u polupustinjskim predjelima), spinifex (suha trava sa suhim korijenjem uglavnom u pustinjama), različite akacije (imaju krošnju u obliku kišobrana) i mnoge druge. U močvarnim predjelima i mnogim plićacima na sjeveru kontinenta nalaze se šume mangrove.
Životinjski svijet Australije odlikuje se bogatom raznolikošću vrsti. Jedan od simbola Australije je najpoznatiji tobolčar na svijetu - klokan. Ima ih oko 40 vrsta, a najpoznatije su crveni klokan, sivi klokan, valabi. Crveni klokan dostiže masu i od 150 kg. Njegovo je meso veoma ukusno. Živi u stadima (20-30 klokana). Poznat je i po tome što može skočiti i preko 3 m u visinu i 8-10 m u daljinu. Ovaj klokan također za sat vremena može prijeći put od čak 50-60 km. Rep mu je ubojito oružje, jer udarcem može usmrtiti i čovjeka. Ovdje žive i već spominjane koale - sisavci slični medvjedu, no ne spadaju u tu skupinu niti imaju zajedničke pretke. Koale su biljojedi koji se hrane eukaliptusovim lišćem. Jedna od posebnih vrsta je i ptica trkačica – Emu. Emu naraste oko 1,5 m. Zbog zakržljalih krila ne može letjeti no zato su mu noge veoma razvijene. Nalazi se u unutrašnjosti Australije. Hrani se travom, voćem i insektima, a svija gnijezda na zemlji. Australija je dom za preko 160 vrsta zmija, od toga preko 100 otrovnih. Najpoznatija australska pustinjska zmija je zmija mulga. Ovdje postoji više od 50 vrsta papagaja. Jedna od karakterističnih životinja ovog odvojenog svijeta je divlji pas dingo. Psi su obično žute boje. Na najvećem Australskom otoku Tasmaniji živi životinja crni koljaš ili tasmanijski đavo. Ova životinja dužine je oko 1 m, ima gusto crno krzno sa bijelim pjegama, kratke noge, oči su sitne i a uši okruglaste. Crni koljaš je neukrotiva životinja, a hrani se drugim životinjama. Ovdje prebiva i jedna od najneobičnijih životinja na svijetu – čudnovati kljunaš. Sisavac (ne ptica) koji nese jaja. Zatim su tu zečevi, lisice, razne ptice, penjaši, krokodili, gušteri, pauci, kljunati ježak, divlje svinje koje su velika napast za stočare (njih se pokušava iskorijeniti) i sl. Ispred obale savezne države Queensland (to je istočna obala) nalazi se najveći bio-sustav na svijetu – Veliki koraljni greben. Ovaj greben stanište je i sklonište tisućama vrsti morskih biljaka i životinja.
Post je objavljen 18.01.2006. u 19:20 sati.