raspoložen za puno pisanja, ispucao sam se u par mailova. Ukratko, imati dvije zabave u dvije večeri jednu za drugom je jako naporan posao. Prva je bila godišnji staff party gdje se okupe apsolutno svi zaposleni sa svojim familijama. A to u Africi znači jaaako puno ljudi :-)) Ja sam preuzeo puštanje dugometražnih crtića na videozidu kako bi djeca bila zaoklupljena s nečim i mirna, a kako bi onda roditelji mogli slobodno plesati. Prema izvještajima mnogih, ja sam navodno spavao u fotelji za vrijeme Ice Agea (iako sam potpuno uvjeren da sam sve vidio!), što su drugi iskoristili za super smiješnu fotografiju ogromnog bijelog čovjeka okruženog s pedesetak male crne djece. Slike još nisam vidio, kažu da je scena bila za pamćenje. Doduše, znam da se par puta kruh pojavljivao od pozadi pred mojim ustima, sjećam se da su se igrali mojim uhom, dodirivali ruke i čudili se boji kože...
Večer kasnije je bio party samo za strance, ali s posebnim dress codeom - glamour! Sn(imali) smo dodjelu Oscara za najbolje filmsko ostvarenje za 2005. Bilo je smiješno i zabavno, bar tako svi tvrde. Ja sam bio iza kamere i vikao: "muzika! aplauz! kamera! cut!" i tako dalje. Kad smo završili snimnje, bio sam potpuno mentalno i fizički iscrpljen, tako da nisam mogao plesati duže od 30 sekundi bez sjedanja na stolac. Po običaju, legao sam u krevet "zajedno" za 30 ljudi, to jest njihovm doživljajima, mislima i osjećajima. Imao sam lijepe doživljaje prije zaspivanja, ali isto tako i previše energije, tako da sam se ujutro probudio vrlo vrlo čudno, kao da je netko isprao moje emocije. Počeo sam se igrati sa snimljenim materijalom i umirao od smijeha, no ta ne baš ugodna preenergiziranost mi nije davala da se opustim i odmorim. Tek danas, i to radi "intervencije" izvana, stvari su se vratile na svoje mjesto, barem za kratko.
Post je objavljen 16.01.2006. u 20:01 sati.