Pregled posta

Kafarnaum (Petrova kuća)

Brdo Blaženstava (1)
Brdo Blaženstava (2)
Tabgha
Umnažanje kruhova
Prema Kafarnaumu
Kafarnaum (Sinagoga)
Kafarnaum (naselje)
Nakon što smo obišli sve drugo što smo mogli vidjeti u Kafarnaumu, ostalo mi je još da svome gostu pokažem i ono što je možda najzanimljivije - ostatke Petrove kuće. Sigurno ćete me pitati odakle znamo da je baš to Petrova kuća. Arheolozi su došli do toga zaključka na temelju rezultata arheoloških iskapanja koja su usporedili s izvještajima drevnih hodočasnika. Naravno, nigdje nije nađen nikakav putokaz s natpisom: ovo je kuća Petrova.
Prvo jedan spis iz 4. st. govori o tome kako su hodočasnici, dolazeći u Kafarnaum, imali priliku vidjeti sinagogu, a južno od nje, prema Galilejskom jezeru i Petrovu kuću koja je bila pretvorena u crkvu. Kasnije, u 5. st., još uvijek spominju sinagogu, no na mjestu Petrove kuće ne govore više o kući nego o velikoj crkvi.
Kad su arheolozi nastavili iskapati južno od sinagoge, naišli su prvo na dio naselja iz 1. st. o kojem sam govorio jučer, a onda, još južnije, na mjestu gdje se danas nalazi moderna crkva, izgrađena 1991., naišli su na ostatke lijepoga mozaika.



Mozaik osmerokutnog oblika u svome središtu prikazuje pauna s rastvorenim repom. Očito je bila riječ o podu neke važne građevine. Taj su mozaik pažljivo premjestili i nastavili s iskapanjima, te otkrili temelje osmerokutnih zidova postavljene u tri koncentrična niza.



Tražeći dalje, na istočnoj strani ove građevine našli su polukružnu izbočinu zida, koja je zapravo predstavljala malu apsidu.



Tako su mogli biti sigurni da je upravo ovo ona crkva što je spominju hodočasnici iz 5. st. Bila je to velika, iako ne prevelika, crkva osmerokutnog oblika, koja je u svome središtu imala osmerokutni mozaik kao dekoraciju, a oko njega su stajali stupovi koji su pridržavali svod što se na tom dijelu izdizao nešto iznad ostatka krova. Ako znate oblik sv. Donata u Zadru (koji je ipak tek iz 9. st.), bit će vam lakše zamisliti i oblik ove crkve, samo morate umjesto zaobljenog tlocrta zamisliti osmerokutni.
Oko te crkve arheolozi su našli veliki zid koji je ograđivao ovu crkvu, no očito je bio iz nekog prethodnog razdoblja. Htjeli su i to istražiti, pa su krenuli s iskapanjima malo dublje. I imali su što vidjeti! Čitav jedan kompleks manjih zgrada, čiji su zidovi prolazili ispod temelja kasnije crkve.



Onaj veliki zid koji je ograđivao kasniju crkvu, zapravo je ograđivao čitavu jednu malu čatvrt naselja, kako bi je izdvojio za neku posebnu nakanu.
U središtu, točno ispod osmerokutne crkve, nađena je nešto veća prostorija čiji je svod pridržavao kameni luk, a pod bio utaban.



Na gornjoj se slici vide ostaci dvaju potpornja na kojima je počivao luk, što je u ono doba bio jedini način izgradnje većih natkrivenih prostorija. Vidi se također i pod u kojemu se razlikuje više finih podnih slojava, kakvi nisu nađeni nigdje drugdje u Kafarnaumu. Usto, na zidovima i na potpornjima luka ostalo je i nešto žbuke. Na onom daljem potpornju na slici vide se ostaci bijele žbuke. To je bila jedina ožbukana prostorija u čitavom naselju, a to znači i posebno važna. Na kraju, u toj su žbuci nađeni i mnogi grafiti hodočasnika koji su pristizali u Kafarnaum. Na grafitima se čitaju molitve upućene Kristu. To je, dakle, ona kuća pretvorena u crkvu o kojoj govore hodočasnici iz 4. st.
Kad su već došli do toga, istraživaći su htjeli vidjeti i dalje, ima li što od one kuće iz 1. st., iz vremena kad je u Kafarnaumu bio Isus. I našli su prilično toga.
Ponajprije, tu su zidovi iz toga doba s ulaznim vratima u čitav kompleks kuće s njezinim dvorištima i prostorijama za spavanje, s ostavama i pećima.



Tu je, potom, i nutarnji prag koji je vodio do one prostorije što je bila osobito čašćena.



To je sve bez sumnje iz 1. st. Isus je preko ovoga praga prelazio, u ovim prostorijama naučavao, tu je ozdravio Petrovu punicu. Sve to potvrđuju i ostaci u podu one čašćene prostorije. Naime, otkriveno je da je ta prostorija bila u normalnoj upotrebi i korištena za stanovanje sve do potkraj 1. st. Do tada se u podu nalaze ostaci razbijenih posuda. No od toga trenutka, više prostorija nije korištena u stambene svrhe, a pod je dobivao sve uglađeniji izgled.
Očito su Petrovi potomci vrlo rano ovu sobu, u kojoj je - to slobodno možemo reći - Isus živio, pretvorili u mjesto hodočašća i molitve.
Uz tu kuću ostale su i stepenice koje se na slici vide s desne strane.



One su vodile možda na gornji kat, a vjerojatnije do krova. Sjećate li se one zgode iz evanđelja kad nisu onog uzetog čovjeka mogli na nosiljci donijeti do Isusa zbog velikog mnoštva ljudi, pa su ga spustili kroz krov? Možda su se na krov popeli baš ovim stepenicama.
U evenđelju se, rekoh, spominje kako se pred kućom okupljalo veliko mnoštvo. Upravo pred ovom kućom na cesti se nalazi malo proširenje, poput nekakvog malog trga, pa je i bilo mjesta za više ljudi.
Taj je mali trg zanimljiv i s jednog drugog razloga. Toliko sam puta, govoreći o Kafarnaumu, spominjao arheologe, pa je red da vam i predstavim dvojicu najzaslužnijih. Jedan se zove Virgilio Corbo, a umro je nedugo nakon dovršetka radova oko Petrove kuće, a drugi je, još uvijek živi, Stanislao Loffreda, kojega smo prošlog proljeća uspijeli dovući i na jedan simpozij u Hrvatskoj. Obojica su franjevci i veliki arheološki stručnjaci. Evo, dakle, zašto je još zanimljiv ovaj trg: njih dvojica odlučili su biti pokopani ovdje, na mjestu kojem su posvetili najveći dio svoga života.



Na grobu Virgilia Corba piše: »Lijepo nam je počivati u miru Gospodnjem ovdje uz kuću blaženoga apostola Šimuna Petra u kojoj je jednoč prebivao Mesija - Isus, a koja je postala kolijevkom kršćanske zajednice Kafarnauma i stjecištem hodočasnika iz čitavoga svijeta.« Loffredin je grob još prazan, no on je na njega dao urezati križ s grčkim riječima zoe i fos, što znači »život« i »svjetlo«. Loffreda je inače, kao arheolog, veliki stručnjak za stare uljanice, a na onim bizantskima često se nalazi otisnut upravo taj motiv. Ispod je na svome grobu dodao i prilagođeni citat iz Novog zavjeta: »Smrti više biti neće, jer će ih on prosvijetliti.«
Eto, uz ove smo misli moj gost i ja dovršili naš obilazak Kafarnauma. Na kraju sam još htio pozdraviti i fratra iz Gane koji je sada ondje, a od ranije ga poznajem, pa nas je on lijepo počastio pivom i kavom, što nam je prilično dobro sjelo. Budući da do našeg sljedećeg cilja ima prilično kilometara, a javni autobusi ovuda izuzetno rijetko prolaze, odlučili smo pozvati taksi. To nas je dosta i koštalo, ali plaćao je moj gost, pa sam ja odlučio da je to najbolje riješenje. :))
Nastavak: Kursi

Post je objavljen 14.01.2006. u 08:30 sati.