Marketing
Vrlo okretna zvijezda
Novootkrivena zvijezda u gusto naseljenom području blizu središta Mliječne staze vrti se 716 puta u sekundi – brže nego je većina dosadašnjih teorija tvrdila da je uopće moguće.
Najbrža rotirajuća neutronska zvijezda oktrivena je u gustom oblaku zvijezda blizu središta naše galaktike. S obzirom da se okrene 716 puta u sekundi – brže nego što većina teorija kaže da je moguće – mnogi će istraživači biti prisiljeni nanovo postaviti svoje modele.
Neutronske zvijezde nastaju kad na kraju svog života eksplodira masivna zvijezda i iza sebe ostavi supergustu, rotirajuću kuglu neutrona. Ti zvijezdani leševi sa svojih polova emitiraju jake radio valove i nazivaju se pulsari.
Većina pulsara rotira samo nekoliko puta u sekundi, ali neke se mogu vrtjeti i stotinu puta brže. Ti, tzv. milisekundni pulsari fijuću naokolo tako brzo jer se smatra da su 'ukrali' masu, a i kutni moment, od zvijezde suputnice negdje tijekom njihove prošlosti.
Skupina astronoma, predvođena Jasonom Hesselsom sa Sveučilišta McGill u Montrealu, je novi pulsar, koji se okrene 716 puta u sekundi, odnosno ima frekvenciju 716 herca, otkrila pomoću 100-metarskog teleskopa Green Bank u Zapadnoj Virdžiniji. Prethodn 'vlasnik' rekorda bio je pulsar otkriven 1982. godine, koji titra na 642 Hz.
Gravitacijski valovi
Novootkriveni pulsar, nazvan PSR J1748-2446ad, zanimljiv je zbog toga jer se vrti brže od 700 Hz, što su astronomi smatrali krajnjom zvijezdanom brzinom. Iako većina pulsara ima dovoljno vlastite gravitacije da bi se mogli vrtjeti i do 3000 puta u sekundi prije nego se raspadnu, svi od prethodno otkrivenih 150-ak pulsara vrtjeli su se sporije od 700 Hz.
To je navelo znanstvenike da vjeruju kako emitiraju gravitacijske valove – teoretske koncentrične krugove u vremensko-prostornom tkanju – koji održavaju njihovu vrtnju 'pod kontrolom'. Za masivnine brzorotirajuće objekte koji nisu savršeno simetrični vjerovalo se da u tim valovima odašilju energiju, s time da brži objekti oslobađaju kudikamo više energije od sporijih.
Bryan Jacoby, stručnjak za pulsare u Nacionalnom istraživačkom vijeću iz Washingtona i nije bio član istraživačkog tima, kaže da se za taj učinak 'zida od cigle' smatra da je vrlo djelotvoran na ograničenim brzinama vrtnje.
"Ubrzate li malo vrtnju, oslobađate kudikamo jače gravitacijeske valove", kaže on. "Zato postojanje ovog pulsara znači da brojevi (za ograničenje brzine) nisu baš točni, a možda ni čitava pretpostavka iza teorije nije dobra".
Autori studije se slažu s njim, tvrdeći da bi usporavanje emisije gravitacijskih valova moralo postati značajno kad se vrtnja poveća iznad 700 Hz te da bi teoretičari morali napraviti reviziju vlastitih modela, koji su kao graničnu mjeru postavili 700 Hz.
U sjeni velikana
Istraživači kažu da brzina pulsara znači da bi se raspao kad bi imao promjer veći od 16 kilometara. Masu mu, u skladu s prethodnim promatranjima, procjenjuju na dvostruku masu Sunca. No, ne mogu ga izmjeriti neposredno jer oko njega kruži 'napuhnuta' zvijezda koja oko 40% vremena blokira svijetlost pulsara.
Zato jer četiri od pet najbržih poznatih pulsara ima svoje pratitelje, znanstvenici kažu da ovo otrkiće može značiti da postoje još brži pulsari, ali da još nisu uočeni jer ih zakriva neka debela zvijeda.
Pronalazak tih zvijezda moglo bi biti ključan jer je "određivanje maksimalne moguće rotacije važno za razne astrofizičke probleme", kažu istraživači.
Jacoby se slaže, tvrdeći da brzina pulsara na kraju može otkeiti i njegovu gustoću i tako baciti novo svjetlo na ponašanje materije u tako velikoj gustoći. "To je temeljna fizika koja je važna u mnogo širem smislu od samog proučavanja neutronskih zvijezda", misli on.
PulsarPSR J1748-2446ad pronađen je u oblaku od zvijezda starih 10 milijardi godina nazvanom Terzan 5, koji se nalazi 28.000 svjetlonih godina od centra galaktike. U Terzanu 5 do sada su otkrivena 33 milisekundna pulsara – najveći otrkiveni broj u ikojem oblaku u galaktici.
Post je objavljen 13.01.2006. u 23:51 sati.