Marketing
Gužva u svemiru
Nakon što se 2005. u središtu astronomske pažnje neočekivano našao duboki svemir, izgleda da će ova godina biti prilično nabijena dolascima i odlascima u Sunčevom sustavu.
Jedan od prvih značajnijih svemirskih događaja godine bit će dramatični povratak u atmosferu NASA-ine kapsule Stardust. Na svom šestogodišnjem putovanju ona je skupljala čestice iz kometa Wild 2.
Ona bi se 15. siječnja trebala padobranom spustiti u pustinju Utah, u isto područje gdje se 2004. u zemlju zabila kapsula iz misije Genesis, kojoj su otkazali upravo padobrani.
Već dva dana kasnije, 17. siječnja, NASA priprema sondu New Horizons za let prema Plutonu, jedinom planetu Sunčevog sustava koji do sada nisu istraživali roboti.
Dolasci
Još će jedan planet, Mars, primiti nove posjetitelje 10. ožujka, kada u njegovu orbitu treba ući Mars Reconnaissance Orbiter. On će sljedećih šest mjeseci provesti u kruženju oko planeta u eliptičnoj orbiti – prolazeći vrlo blizu planeta, da bi naglo odletio u veliku visinu. No, postepeno će prilagođavati orbitu u više kružnu. Znanstveni dio misije trebao bi početi u studenome.
Dva planeta dalje, ESA-ina letjelica Venus Express počet će kruženje oko svog cilja 11. travnja.
I asteroidi su zanimljivi 2006. Tako bi NASA svoju letjelicu Dawn, koja će proučavati Ceres i Vestu, dva objekta iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera trebala lansirati nakon 17. studenog. No, kako je ova misija već bila suočena s financijskim i tehničkim poteškoćama, datum lansiranja ostaje prilično neizvjestan.
Niti naša zvijezda, Sunce, neće biti ostavljena bez bliskog nadzora. NASA će 26. svibnja lansirati misiju Solar Terrestrial Relations Observatory, prvi par letjelica posvećenih trodimenzionalnim mjerenjima Sunca i solarnih vjetrova.
Testni let
No, svemirska istraživanja u 2006. neće biti ekskluzivno pravo robota. Shuttle Discovery priprema se za lansiranje 3. svibnja. Datum bi mogao biti malo pomaknut ovisno o tome hoće li inženjeri napokon dokučiti zašto kod lansiranja zaštitna pjena i dalje otpada s vanjskih tankova za gorivo.
Unatoč redizajniranom rezervoaru, u prethodnoj misiji Discoveryja 2005. otpalo je nekoliko povećih komada izolacije.
Sljedeći let shuttlea u NASA-i još uvijek smatraju testnim letom. On bi trebao obnoviti zalihe Međunarodne svemirske stanice i vratiti na Zemlju trećeg člana stalne posade, europskog astronauta Thomasa Reitera.
NASA bi mogla pripremiti još jedan let shuttlea već u srpnju, kada bi se trebala nastaviti gradnja Međunarodne svemirske stanice i dodavanje solarne mreže za generiranje električne energije.
I Mjesecu se priprema iznenađenje ove godine: ESA-in lunarni istraživač SMART-1 trebao bi svoju uspješnu misiju završiti udaranjem u Mjesečevu površinu 17. kolovoza. SMART-1 je u Mjesečevu orbitu ušao 2004. i čitavo to vrijeme zaposlen je mapiranjem, koje bi nas trebalo dovesti korak bliže odluci o mjestu buduće Mjesečeve baze.
Formacijski let
I sama Zemlja doći će pod nova povećala jer samo NASA-a 2006. planira lansiranje nekoliko satelita za promatranje Zemlje. Tako bi raketa Pegasus XL 28. veljače u orbitu trebala ponijeti tri mikrosatelita poznata kao Space Technology 5. Nakon postavljanja u orbiti, oni bi trebali letjeti u formaciji kako bi skupljali podatke o Zemljinom magnetskom polju.
A NASA će 29. rujna lansirati letjelicu Aeronomy of Ice in the Mesosphere (AIM), koja će proučavati 'noktilucentne oblake', sjajne tanke, obično obojene oblake koji se vide u sumrak na visini od oko 80 kilometara.
ESA je najavila lansiranje drugog testnog satelita Galileo, koji je dio europske globalne navigacijske mreže. Prvi satelit iz serije lansiran je iz Bajkonura 28. prosinca 2005.
I konačno, nakon serija tehničkih problema koji su odgodili lansiranje krajem 2005., nova raketa Falcon 1 tvrtke Space Exploration Technologies trebala bi napokon poletjeti krajem siječnja, najkasnije u veljači.
Post je objavljen 13.01.2006. u 23:38 sati.