Marketing
Zemlja ne umire, nju ubijaju. A oni koji je ubijaju imaju ime i adresi. – Utah Phillips
Šta mi možemo napravit...
Postupno su se godine izrabljivačkih tvornica pretvorile u godine napada na marke.
Antikorporacijske grupe ne postoje zato što ne vole te proizvode nego zato što korporacije postaju najmoćnije i vodeće sile našeg vremena.
Nakon naglog porasta korporacija i marki pobuđuje se revolt ljudi, ljudi koji su htjeli otkriti narodu štetu. Da je 'politika prosta stvar' govori i to da su se osnovale mnoge grupe i organizacije protiv korporacija upravo onih koje vuku korist iz prisilne politike diljem svijeta. Antikorporacijske grupe razmišljaju globalno kao i korporacije kojima se protive. Antikorporacijski aktivizam bio je u porastu zato što su ljudi osjećali da marke obuzimaju svijet i zato što nikad nismo bili markirani kao što smo sad. U tim organizacijama imamo svakakve vrste ljudi od osnovnoškolaca, studenata umornih od markiranja, ljudi zabrinutih zbog korporacijskih 'grešnih' ponašanja, te roditelji koji ne žele da im djeca budu posvećena 'plemenu logotipa'(znate one šminkere kad in sva roba mora imat marku, moraju bit cool, u trendu), a ima tu i osviještenih ljudi kojima je važnija kvaliteta društva nego povećanje prodaje…
Imamo mnogo antikorporacijskih oblika: npr.
Masačusetski Program - o korporacijama, zakonu i demokraciji, npr. Razvio je alternativnu politiku, koja 'osporava korporacijama pravo da vladaju'(1994)
Oxsfordski 'Corporate Watch' – usmjeren je na istraživanje i pomoć drugima u deaktiviranju korporacijskog kriminala
Corporate Watch (San Francisco) – JUSTICE. DO IT NIKE. To su razni oregonski (savezna država u SAD-u) koji su posvećeni razdraživanju mase protiv Nikea, zbog njihove prakse rada…
Yellow Pages (Žute Stranice) – tajna međunarodna udruga hakera koji su objavili rat računalnim mrežama onih korporacija koje su uspješno lobirale za izbacivanje pitanja ljudskih prava iz trgovinskih sporazuma s kinom.
Belgijanac Noel Godin i 'bacači pita' – iako su s piton dobivali i glumci i političari +, ni Microsoftov Bill Gates nije dobro proša, te i mnogi drugi iz korporacijskog sektora kao npr. Monsantov Robert Shapiro, Chevronov Ken Derr... 'Na njihove laži mi odgovaramo tortama' kaže Agent Bluebery iz 'Biotičke pekarske brigade),To ludilo se otelo kontroli…
Tesco – jedna od najvećih lanaca supermarketa u Engleskoj je izveo seriju testova na svojim pitama da vide koje su najpogodnije za bacanje. Izgleda da najbolje rezultate daje voćna pita s kremon. Ne možeš virovat koji…
Kampanja protiv Monsanta – biološki modificirani poljoprivredni usjevi i odbijanje da objavi da su neki dijelovi hrane koja je isporučena tržištu napravljeni genetskim inženjeringom izazvalo je antikorporacijske aktiviste Europe na direktne akcije , pa i uništavanje Monsantvih probnih usjeva.
Protesti:
Ken Saro-Wiva i narod Ogoni - rat antikorporacijskog aktivizma protiv uništavajućih efekata koje su koje su naftne bušotine Royal Dutcha/Shella u delti Nigera imale na ljude i okoliš. Grupe za ljudska prava pozivale su vladu za pomoć, '95 Saro-Wivu i još 8 Ogoni aktivista pogubila je vojna vlada koja se obogatila Shellovim novcem i suzbijanjem vlastitog naroda.
Franken-food (sklepana hrana) – ni jedan od Tscovih kolača ne sadrži genetski modificirane sastojke. Lanac je GM sastojke izbacio iz svoje ponude kao odgovor na antikorporacijsko raspoloženje, i protesta održanih pred njegovim vratima.
I još mnogi skupovi koji su održani ispred trgovina korporacijskih giganata: ispred
Nike Towna,Shella, Disneya, McDonald'sa i Monsanta.
Ali aktivizam nije bio nov i nije oduzimao veliku pozornost bez obzira na sve…
Ali na zlouporabe korporacija ima i utjecaj na upornost i oštrinu aktivističkog organiziranja oko ovih problema .Možda nije bilo ništa novo da se korporacijska roba proizvodi pod izrabljivačkim uvjetima , ali bila je nova nevjerojatna uloga koju su korporacije imale u našoj kulturi. Marke su se trudile postati glavni nosioci svega što je bilo dobro i cijenjeno u našoj kulturi: umjetnosti, sporta, zajednice, veza, jednakosti. Što je najgore strane korporacije su sve češće nagovarale ili čak direktno ugovarale sa lokalnom policijom i vojskom s ciljem da izvedu okrutne zadatke, poput protjerivanja seljaka i čitavih plemena s njihove zemlje, vojnički pljačkaški pohod na tvornice u štrajku, zatvaranje i ubijanje mirnih prosvjednika.
Ali mi imamo puno antikorporacijskih organizacija osim Kampanja za radnička prava,'Čista odjeća', Nacionalni radnički odbor, UNITE!, Koalicija Rad iza etikete, Svjetski pokret za razvoj imamo aktivističke organizacije po gradovima diljem svijeta npr. Tajland, Sidney, London, Toronto…Ali ljudi su ubijani radi antikorporacijskih stajališta, ali s opravdanim ciljem su se borili protiv korporacija koje su demokratske zemlje manje demokratske kao rezultat svojih utjecaja i interesa.
Ali puno aktivista i anarhista spremni su na revolt za ljudska prava!
Post je objavljen 13.01.2006. u 13:37 sati.