Marketing
Tabgha
Brdo Blaženstava (1)
Brdo Blaženstava (2)
Opisao sam u prethodnom postu kako smo se s Brda Blaženstava pješice spustili do Galilejskog jezera. Prošli smo uz ostatke stare, bizantske crkve Blaženstava i tako stigli do samoga jezera. Budući da se uz jezero vežu tolike novozavjetne priče, ne treba čuditi što smo posvuda nailazili na crkve. Prva crkva uz obalu jezera koju smo posjetili bila je crkva Petrova prvenstva na mjestu koje se zove Tabgha.
Sam je ovaj arapski naziv mjesta indikativan, jer je izveden iz grčkoga naziva Heptapegon, što bi se na hrvatskom reklo nešto kao »sedmeroizvorje«. Ovdje doista i ima izvora i toplih vrela s vodom bogatom sumporom, pa ćete naići i na ovakve idilične prizore.
Turci su kasnije iskoristili ovaj dar prirode, te su izgradili tursku kupelj, od koje je danas ostalo tek nešto razbacanog kamenja. Danas se ova voda kanalima usmjeruje oko jezera do rijeke Jordana, kako bi u jezeru ostala samo slatka voda.
Drevni hodočasnici spominju ovo mjesto, a čini se da prepisuju od one Egerije što sam je jučer spomenuo, pa kažu da se kod Heptapegona dogodilo ono ukazanje uskrsloga Isusa Petru i ostalim učenicima o kojem piše evanđelje.
Isus ih je tada, nakon što su se vratili praznih mreža, ponovno poslao na pučinu, a oni ovaj put mreže nisu mogli ni izvući od mnoštva ribe. Tako su shvatili da je to uskrsli Isus. Kasnije je ovdje Isus postavio Petru ono trostruko pitanje: »Petre, ljubiš li me?«, a kad je ovaj pozitivno odgovorio, Isus je dodao: »Pasi ovce moje!« Crkva taj odlomak čita kao jednu od naznaka Petrova prvenstva i prvenstva njegovih nasljednika, papa.
Vidi se da je i današnja crkva izgrađena na stijeni, a i bizantsko je svetište bilo ovdje. I o tome svjedoče tadašnji hodočasnici, koji kažu da se »i do danas«, to jest do 4.-5. st., ovdje nalaze kamene stepenice na kojima je Isus tom prilikom stajao.
Stepenice su doista iz davnih dana i zasigurno su u prvom stoljeću bile ovdje. Vjerojatno su služile kao prilaz jezeru i mjesto gdje su pristajale barke. Danas su na suhom, jer se voda iz jezera obilno koristi za navodnjavanje, a razina jezera izravno ovisi i o količini kiše. Ove godine još nije palo dovoljno kiše da bi jezero ponovno dotaklo ove stepenice. Koliko je voda važna za ovu zemlju govori vam i činjenica da ćete često na radiju čuti izvještaje o razini Galilejskog jezera. Voda je život i tu nema diskusije.
Uđete li u crkvu, začudit će vas stijena koja se, neobrađena, izdiže iz poda. Nije to slučajno. Oni isti davni hodočasnici kažu da se na ovom mjestu nalazi stijena koja je poslužila kao stol kada je uskrsli Isus svojim učenicima ovdje razdijelio kruh i ribu. Zato se ova stijena latinski i zove Mensa Christi, »Stol Kristov«.
Druga stvar koja će vas čim uđete u crkvu zadiviti, ali i zaglušiti, jesu lastavice, koje su baš na luku iznad oltara odlučile napraviti gnijezdo. I nitko ih nema srca otjerati. Već godinama!
Vratimo li se opet na obalu uz crkvu, vidjet ćemo čudan prizor, koji nijedan vodič neće u svojim tumačenjima preskočiti.
Ovih šest velikih srcolikih kamenova oduvijek je golicalo maštu hodočasnika, a to je, naravno, dovelo i do posebno maštovitih tumačenja. Prema jednom od njih, zapisanom negdje u 5. st. tih šest dvostrukih kamenova trebalo bi predstavljati dvanaest prijestolja na kojima će o sudnjem danu pred Bogom sjediti dvanaest apostola, o čemu se govori u Knjizi Otkrivenja. U stvarnosti, riječ je o bazama ugaonih stupova. Jedini misterij s njima u vezi jest pitanje kako su se ovdje stvorili. Moguće je da su barkama prevoženi do ovoga pristaništa, pa su nekome ispali u jezero, ili možda više nije bilo potrebe za njima u nekoj novogradnji. Tko zna.
U svakom slučaju, sada su ovdje.
Oko njih danas stoje ovi sitni kamenčići, no to je nasuto prije par godina. Mislim da crkva još i danas za to plaća nekakvu kaznu, jer obala, naravno, pripada državi. Htjelo se, zapravo, olakšati pristup jezeru. Znate, među hodočasnicima ima i bakica koje se ne mogu baš verati po kamenju.
Ipak, pravo, prirodno kamenje i danas je vidljivo kad se sasvim približi vodi.
Bio sam negdje u komentarima obećao staviti ovdje koju sliku vode jezera u boljoj rezoluciji, pa evo linkova.
Nastavak: Umnažanje kruhova
Post je objavljen 09.01.2006. u 09:38 sati.