Pomoćna priprema nastavniku hrvatskog jezika moje kćeri Mare za nastavnu jedinicu - M. Jergović: Krađa
u početku zamišljeno kao dar bivšoj, a sada i rahmetli, k. razrednici,
Kaahlil Gibran, O Dobru i Zlu
I jedan od starijih u gradu reče: Govori nam o Dobru i Zlu.
A on odvrati:
O dobru u vama mogu govoriti, ali ne i o zlu.
Jer, što je zlo nego dobro izmučeno vlastitom glađu i žeđu?
Odista, kad je dobro gladno, ono traži hrane čak i u mračnim pećinama; kad žeđa, pije i u mrtvajama.
Dobri ste kad ste jedno sa sobom.
Ali, kad niste jedno sa sobom, niste zli.
Jer, ni razdijeljena kuća nije pećina razbojnička; samo je razdijeljena kuća.
I brod bez kormila može plutati besciljno među opasnim liticama, a ne mora potonuti na dno.
Dobri ste kad težite da dadete od sebe.
Ipak, niste zli kad tražite dobit za sebe.
Jer, kad težite dobiti, samo ste korijen koji se probija u zemlju i siše na njenim grudima.
Zacijelo, plod ne može reći korijenu: «Budi kao ja, zreo i pun,
I uvijek daji od svojega obilja.»
Jer, plodu je davanje nužda, kao što je primanje nužda korijenu.
PITANJA UZ PJESMU Kahlila Gibrana O Dobru i zlu
1. Kako autor definira dobro?
2. Što to može izgladniti dobro u nama?
3. Kakvu hranu može dobro naći u mračnim pećinama?
4. Što su mračne pećine naše suvremenosti?
5. Što to znači biti jedno sa sobom?
6. Ima li to veze sa našom tjelesnošću?
7. Kad se vi osjećate kao brod bez kormila?
8. Čemu smo slični kad težimo dobiti?
9. Kako shvaćate posljednji stih?
10. Što ste vi u odnosu na svoje roditelje, korijen ili plod?
Struktura nastavnog sata
1. Doživljajno-spoznajna motivacija , Gibran, O dobru i zlu
2. Predviđanje na temelju pojmova Sarajevo u ratu, dječak, djevojčice iz susjedstva, jabuka, susjed Rade
3. Razmjena ideja u paru
4. Izlaganje sadržaja izmišljenih priča
5. Uvođenje pojma krađa, najava , čitanje priče po ulomcima , uočavanje i bilježenje važnih detalja
6. Tablica predviđanja –
a) Što mislim da će se zaista dogoditi
b) Što me navelo da tako mislim - dokazi
c) Što se dogodilo
7. Rad u paru – prisjećanje priča osmišljenih na početku
8. Pitanja o priči u cijelosti, generalizacija
9. Zadavanje domaće zadaće na temu Kad zapuše vjetar promjena jedni grade Zidove/palače/ograde, a drugi vjetrenjače
izvedba nastavnog sata
1. Pročitaj pjesmu Kahlila Gibrana O Dobru i Zlu. Za vrijeme čitanja oni bilježe dojmove, misli, riječi, sintagme i stihove koje poslije emocionalne pauze objavljuju. Po čitanju dobivaju tekst pjesme. Usmjerenim pitanjima navodi ih da produbljuju svoje intuitivne impulse u logičke zaključke o pojmovima dobro i zlo.
2. Najavite 5 pojmova koji su dio priče koju će pročitati - Sarajevo u ratu, dječak, jabuka, djevojčice iz susjedstva, Rade, njihov otac - na osnovi kojih oni što živopisnije zamišljaju kakvu bi ulogu grad, pojave, osobe i stvari mogli imati u priči, kakve prizore i događaje prizivaju u svijest.
Na raspolaganju imaju 5 min.
3. Razmjena ideja u paru
Učenicima dajte uputu da se okrenu svom paru i razmijene priče u 4 min. Nekoliko učenika svoje radove čita na glas.
4. Uvodite novi pojam KRAĐA i uputite ih da zapišu asocijacije na taj pojam.
Ispišite ih za to vrijeme na ploči naslov priče. Čitajte priču u tri ulomka. Za vrijeme čitanja jednog ulomka učenici bilježe misli, osjećaje, riječi, sintagme koje objavljuju poslije emocionalne pauze.
Vodite ih kroz ulomak predviđenim pitanjima.
1. U tablicu predviđanja bilježe što misle da će se dogoditi u sljedećem ulomku , što ih je navelo da tako misle i dokaze. Po čitanju ulomka bilježe što se zaista dogodilo, te nova predviđanja, i tako sve do kraja trećeg ulomka.
2. Učenici se u paru prisjećaju priča osmišljenih na početku i uočavaju razlike između predviđanja i stvarnih događanja
3. Generalizacija – Učenici u popisu ljudskih emocija traže po nekoliko emocija kojima su u svojim postupcima bili motivirani likovi autora, Rade i susjeda.
4. Učenici će za domaću zadaću napisati sastav na temu
KAD ZAPUŠU VJETROVI PROMJENA JEDNI GRADE ZIDOVE, A DRUGI Vjetrenjače (ne palače).
Pomoćna pitanja:
Pitanja uz 1. ulomak
1. Kakvu je podjelu autor izvršio u prvoj rečenici?
2. Što su djevojčice morale učiniti da bi došle do plodova?
3. Kakvi su plodovi bili?
4. Zašto je dječak tjerao djevojčice, gađao ih blatom i kamenjem?
5. Kakve je posljedice pritužba djevojčice imala na autorov život?
6. Koje su posljedice dječakove okrutnosti?
Pitanja uz 2. ulomak
1. Kojim izrazima autor označava prolaznost vremena nakon krađe?
Iz kojih se razloga komšiluk «prestravio?
2.Na koji nas način autor obavještava da je Jela izgubila ruku?
3. Koju je figuru misli upotrijebio autor govoreći o naglom susjedovom starenju?
4. Kako je hodao susjed za vrijeme rata?
5. Kada ljudi hodaju «pogleda prikovanog uz asfalt'»
6. Čega se Rade plašio?
7. U čemu je njegova krivnja?
8. Ima li izraz «nadnesen nad provaliju» samo prostorno značenje?
9. Kako autor reagira kad opazi susjeda?
10.Autor ne zna zašto je poželio da Rade ne ode. Možemo li mi pretpostaviti razlog?
10. Kako je autor doživio vrijeme koje su proveli u razgovoru?
11. Što je uzrok mučnine koju autor osjeća?
12. Zašto Rade ženi ne smije spomenuti jabuke?
13. Kako objašnjavate činjenicu da je za autora sve što je znao o sebi i drugima odjednom izgubilo smisao?
14. Dodajte nove asocijacije na naslov priče.
15. Kojim osjećajima su likovi bili motivirani u svom ponašanju?
16. Što vi trenutno osjećate?
Pitanja uz treći ulomak
1. Kako su nastavili živjeti Jela i Rade?
2. Što je zapravo Rade htio šapnuti autorovoj majci dok su čekali humanitarnu pomoć?
3. Što im je bilo zajedničko u to vrijeme?
4. Tko je odveo Radu?
5. Kako je reagiralo susjedstvo?
6. Koji je sadržaj boli koju izaziva pomisao na njega?
7. Kako su nestali Rade i Jela?
8. Po čemu ga autor pamti?
9. U čemu je simbolika jabuke?
1o. Je li se u ratu dogodila neka nova krađa?
Zadatak: Potražite u vašem popisu ljudskih emocija po nekoliko emocija kojima su motivirani postupci autora, Rade i susjeda.
Post je objavljen 07.01.2006. u 17:07 sati.