Zašto ne??? Ali, ta prava prijateljstva se događaju vrlo rijetko.... Sve započinje prijateljstvima, a o nama ovisi u što će se razviti. Ja sam jedna od one većine - imam super frendove, nešto zajebem, a kasnije to pokušam ispraviti, vratiti na staro, kako je i najbolje... Neka uspijem vratiti, a kod nekih se još osjeća "duh prošlosti". Ako si niste bliski s muškim osobama, kažu za vas da ste HLADNI!!! Vjerujte, to dosta čujem... Šta ćeš kad nisam zadovoljna s onim što imam i uvijek tražim više (mana ili vrlina???), ali se mora spoznati i dobro i zlo da bi se mogla odrediti granica...
Ako sa frendicom si mogu pokušat žile rezati(ali danas su bili samo prsti), zašto to ne bi napravila sa frendom a da netko ne pomisli da već nešto pokušavam s njim??? Iako ja kažem da mi se baš jebe što će reći neznanci, bitno mi je što će ljudi mislit o tom nekom dotičnom gospodinu... Zato je teško naći pravog prijatelj, a komoli sklopit pravo, istinsko, uzvraćeni prijateljstvo...
Mnogi su me uvjeravali da takva prijateljstva na mogu trajati dugo... Istina! Ako si s nekim stalno zajedno, zna sve tvoje loše i dobre strane, zna kako izgledaš dok te netko naglo probudi... Ubrzo tu osobu više ne doživljavaš ka osobu suprotnoga spola, ali te ponekad nešto iznenadi, neka tipična muška glupost i u najtužnijoj situaciji se nasmiješiš... Polako shvaćaš da je uvijek tu i nešto te vuče da probaš kako će to funkcionirati da ste u vezi... Od tuda sve kreće nizbrdo... Poslije se teško popeti natrag na vrh... Ali, ne brinite, ako vas je toliko trpio, neće niti prestati vas voljeti samo kao frendicu... Vjerujte mi...
Kiss svim frendicama, pogotovo XTina, a svim frendovima, pogotovo Matiji i Boboju za koje sam mislila da su mene zaboravili.... :)
Post je objavljen 05.01.2006. u 22:39 sati.