Marketing
Nazaret (1)
Galileja ukratko
Prekjučer, u rano poslijepodne, krenuli smo moj gost i ja linijskim autobusom iz Jeruzalema za Afulu, grad na jugu Galileje, odakle smo namjeravali naći vezu za Nazaret. Našavši se u Afuli, otkrili smo da autobusi za središnji dio Nazareta koji je nas zanimao idu prilično rijetko, no, kako to i nije tako daleko, odlučili smo uzeti taksi.
Kad smo stigli do Nazareta, bio je već mrak, iako tek negdje pet sati poslijepodne. Tako je i bazilika Navještenja zabljesnula pred nama u svome noćnom sjaju, poput svjetionika koji pokazuje put.
Ušli smo odmah unutra i zastali pred špiljom Navještenja, malenim prostorom izdubenim u stijeni. Prema predaji, ovdje je, uz tu špilju, stajala i Marijina kuća, koja je kasnije prenijeta na naš Trsat, pa u Loreto.
Špilja, kako se danas vidi, obrađena je u kasnijim razdobljima, osobito je njezin svod povišen u križarsko doba. Arheolozi su šezdesetih godina dvadesetog stoljeća otkrili da se ispred špilje još u najranije doba, možda kojih 100-200 godina nakon Krista, nalazila svojevrsna sinagoga. Od te građevine ostali su samo temelji, koji su danas vidljivi unutar moderne crkve.
To zdanje nije imalo zida prema špilji, nego je bilo otvoreno i podržano stupovima, čije nam mjesto pokazuju ovi stupovi koji se danas nalaze pred špiljom.
Unutar te građevine, nađeni su i razni pobožni grafiti, no o tome ću drugom zgodom.
Vjeruje se da je stara sinagoga bila judeo-kršćanska i da je pripadala članovima Marijine obitelji, koji su ovdje štovali uspomenu na Isusa.
Tu su sinagogu u bizantsko doba, vjerojatno već u 4. stoljeću, pretvorili u pravu malu crkvu s polukružnom apsidom.
Unutar apside nalaze se stolice, jer je u modernoj crkvi, ili točnije u njezinoj kripti, ovaj prostor uređen za hodočasnike, pa ovdje mogu imati misu.
Od one stare sinagoge ostao je i ovaj mali bazen sa stepenicama, koji ima oblik što podsjeća na miqve, to jest na uobičajene male bazene kakv su Židovi u prvom i drugom stoljeću koristili za obredno pranje. Moguće je da je ovdje taj bazen korišten već i kao krstionica.
U bizantskoj se crkvici taj bazen očito više nije koristio, jer je nad njim napravljen ovaj lijepi mozaik.
Još je jedan mozaik iz bizantskoga doba, a nalazi se u ovoj maloj kapelici posvećenoj mučenicima.
Na mozaiku se na grčkom spominje đakon Konon iz Jeruzalema koji je vjerojatno u 4. st. dao izraditi kapelicu.
To je važno zbog toga što već iz drugog stoljeća posjedujemo zapis rimskog procesa jednom mučeniku Kononu, koji za sebe kaže da je iz Nazareta, pa čak i iz obitelji Isusove, pa nema namjeru odreći se svoje kršćanske vjere, ni pod cijenu krvi. Danas arheolozi misle, da je ovaj jeruzalemski Konon iz 4. st. htio počastiti svoga imenjaka, a možda i pretka iz 2. st. Podatak da je Konon iz 2. st. bio iz Nazareta i da je ova kapelica možda posvećena njemu, potkrepljuje uvjerenje da je upravo ovaj prostor čašćen kao mjesto navještenja.
Te večeri nismo uspjeli više puno vidjeti, nego sam samo još fotografirao mozaik u zidu oko bazilike koji nosi lik Majke Božje Bistričke i natpis »Croatia«.
Sutradan smo obišli i ostale dijelove nazaretskoga svetišta, a onda smo se uputili prema Galilejskom jezeru.
Nastavak: Nazaret (2)
Post je objavljen 03.01.2006. u 08:21 sati.