Tijekom započete godine očekuje nas nekoliko
novosti na tržištu knjiga koje bi trebale donijeti
boljitak hrvatskoj knjizi:
Očekuje se
Uredba o jedinstvenoj cijeni knjige. Navodno ju ministar Biškupić već ima na stolu. No, kako stvari stoje ne čini se da ćemo dobiti nešto drugačije od nastavka hrvatske prakse izglasavanja neprovodivih uredbi i zakona. Naime, nekoliko tehničkih detalja za provedbu takve uredbe nije ispunjeno, a pitanja je i može li se ispuniti. A, tu je i prirodan
otpor velikih igrača koji bi izgubili mnogo manevarskog prostora uvođenjem jedinstvene cijene knjige. O svemu detaljnije kad i javnost bude upoznata sa Uredbom. Ako do toga dođe.
Okrupnjavanje ove godine dolazi do zasićenja. Nakladničko preuzimanje knjižara je došlo svome kraju. Na sceni je još svega nekoliko aktivnih neovisnih knjižara, koje uglavnom stagniraju, a nove se ne otvaraju. Istovremeno, nakladnici i dalje (u zadnje vrijeme prednjači
Školska knjiga) otvaraju nove knjižare. Dio srednje velikih nakladnika je ušao u distribuciju ponekog od velikih (najpoznatiji primjer su tvorci hitova -
Vuković&Runjić i
Fraktura - koji su odnedavna u distribuciji
Algoritma).
Jutarnji i
Večernji se polagano kreću, kadrovski i strateški nepripremljeni za utakmicu na tržištu knjiga, ali
Jutarnji je otvorio svoj klub. Zasad skromno, na svom web portalu, ali dovoljno da najave ozbiljne namjere za ulazak u knjižarstvo. Tijekom godine možemo očekivati bitku među velikima za knjižarski prostor. Kvalitetna uredba o jedinstvenoj cijeni knjige bi mogla tu bitku usmjeriti na korist cjelokupnog tržišta knjiga. No, ne mora ispasti tako - obaranje cijena i istiskivanje moglo bi dovesti i do daljnjeg
siromašenja tržišta, na razini ponude i daljnjim
gubljenjem čitatelja. U ovom trenutku to je vjerojatnija opcija.
Najviše, pak, očekujemo od
rasta prodaje džepne knjige. Uradi li se to kvalitetno, stotine jeftinih naslova koji su bili pristojno reklamirani u posljednje dvije godine, mogli bi dati novu dimenziju hrvatskom knjižarstvu.
Valerij Jurešić, voditelj
KIS-a