Dok me je radjala, moja je mama slusala kako valovi susrecu krupne oblutke plazice na Marineti! U tim sam se valovima kasnije brckao, ucio plivati, a onda su me nosili na krstarenja po Jadranu. I drugih sam se mora nagledao, iako ima vise onih koja me jos cekaju. Dva sam oceana preletio (za Atlantski jos ima vremena), ali mi nocas misli lete jednom drugom Oceanu, Oceancicu koji jednako kao i ja dalek od nasih tramuntana i maestrala zudi za ljetom i odmorom u sjeni starih tamarisa! Kao da zajedno zatvaramo oci, mastamo i gledamo one galebove na mulu site plodova mora. Ali ne, on, Oceancic sprema iznenadjenje Vesni i meni! Lijepo umotane i sa istancanim ukusom odabrane poklone donio je postar i zazelio sretan praznik. Presretan da imam takvog prijatelja dugo sam premjestao darove iz ruke u ruku, povremeno sklapajuci vjedje ne bih li ga ugledao tamo na mulu, uz stare tamarise gdje galebovi siti plodova mora cekaju!
Hvala ti Oceancicu; i neka ti Nova, neka ti citav zivot bude radostan kao sto si veceras obradovao mene!
Post je objavljen 29.12.2005. u 22:52 sati.