Dakle ovako, znanstveni problem je problem koji se može riješiti isključivo primjenom znanstvenih metoda u znanstvenom istraživanju. Ukoliko je rješiv drugačije, nije znanstveni, nego stručni ili neki drugi tip problema.
Znanstvena hipoteza je ona hipoteza koju nastojimo potvrditi ili opovrgnuti znanstvenim istraživanjem. Ukoliko je opovrgnemo, znači da smo potvrdili suprotnu, alternativnu hipotezu.
Kako to izgleda u praksi? Moja dugogodišnja djevojka (a sada bivša djevojka) i ja smo svojedobno našli primjer za jednostavno objasniti gornje pojmove. Našli smo znanstveni problem!
Delfini su navodno jako inteligentne životinje. Neki kažu da su najintelientnije od svih životinja. Neki kažu da su od njih inteligentniji samo ljudi (a Pegy kaže da ljudi nisu životinje). Kako god bilo, delfini su pametni. A pametni su i psi. Ni blizu kao delfini, ili primati (sa ili bez čovjeka, ovisno o tome hoćemo li priznati da smo životinje ili nećemo), ali svakako su dosta pametni. Mnogi kažu da su najpametniji od svih pasa pudlice. I moja knjiga o životinjama se slaže s time. Kao i obično u znanosti, ali i u svakodnevnom životu, neki se s time ne slažu. Zanemarimo jednostavnosti radi. Dakle, delfini su najinteligentnije životinje, a pudlice najintelientniji psi (a psi i nisu tako glupi).
Znanstveni problem:
Jesu li dva delfina inteligentnija od tri pudlice?
Znanstvena hipoteza:
Dva delfina su inteligentnija nego tri pudlice.
Alternativna hipoteza:
Tri pudlice su inteligentnije od dva delfina.
Eto, sad samo netko treba provesti istraživanje i dokazati znanstvenu ili alternativnu hipotezu.
To me sve skupa podsjeća na uzrečicu profesora koji mi je na faksu predavao jedan kretenski predmet (ne znam da li je izvorno njegova pa za sada njega navodim k'o autora):