4. KAKO POBOLJŠATI SVOJ ŠAH
Do sada ste ocijenili svoj talenat i vaš ego je ostao netaknut. Tri od dvadeset na testu s više izbora nije baš loše . . . što je slijedeće?
Roditelji perspektivnih, mladih početnika i ambiciozni klupski igrači često pitaju kako netko treba raditi na šahu. Mada se nadam da ranija poglavlja nisu uništila vaše pouzdanje u vlastite vrijednosti, svi koji čitaju ovu knjigu će vjerojatno željeti iskoristiti maksimalno svoje sposobnosti, na bilo kom da su nivou. Želio bih ponuditi nekoliko generalnih savjeta za poboljšanje vašeg šaha. Oni će biti namijenjeni ozbiljnim klupskim igračima.
Bilo bi daleko bolje tražiti osobne savjete od učitelja nego prihvatiti ove generalne. Svaka osoba ima svoje slabosti i jače strane, i posebno je važno da radite na svojim slabostima (jer je vaša partija onoliko slaba koliko je slaba najslabija karika u lancu). Bilo kako bilo, možda ćete misliti da su ovi generalni savjeti korisni. Ako nisu, uvijek možete reći kao Oscar Wilde: “Ja uvijek predam dalje dobre savjete. Jedino su za to dobri. Nikad nisam imao nikakvu korist od njih.”
“Ako ne znaš gdje ideš, budi siguran da nećeš nigdje stići”, je još jedna stara poslovica s dosta istine u njoj. Kao što je loše lutati bez plana kada razmišljate o nekoj šahovskoj poziciji, isto tako je loše lutati bez nekog strategijskog pogleda o tome kako ćete poboljšati svoj šah (uz pretpostavku da je to vaš cilj). Zašto ćete biti jači igrač za šest mjeseci nego što ste sada? Gdje ćete igrati za ovo vrijeme? Na čime ćete raditi? Ako nemate spremne odgovore na ova pitanja, onda bi bilo dobro da uvedete malo više svjesne kontrole u ovaj proces.
Post je objavljen 20.12.2005. u 20:13 sati.