Marketing
DOGAĐANJA NA STRANIM SVEUČILIŠTIMA - što znaći biti student Europe
LONDON
Uvijek možete očekivati neočekivano u Londonu, koji je nakon svih ovih godina još uvijek jedan od najvećih svjetskih kulturnih centara.
Kako se u Londonu nalaze neka od najboljih mjesta za učenje, konkurencija pri upisima je vrlo jaka, posebno na specijaliziranim fakultetima za umjetnost, dramu i glazbu.
Ali kako je biti student u gradu čiji je broj stanovnika tri puta veći od stanovništva Hrvatske ? U Londonu možete studirati gotovo sve. Zbog veličine grada, i sa sveučilištima razbacanima posvuda po gradu, studenti lako mogu provesti 2 ili 3 sata dnevno putujući.
Nedavno su istraživanja pokazala da se londonski studenti najviše brinu zbog usamljenosti i razonode. U samom središtu glazbe i mode, nema kraja mogućnostima za izlazak, iako vas to može koštati otprilike 70 kuna za kino ili 120 kuna za ulazak u klub. Usprkos ovome, sama veličina grada olakšava usamljenost u gomili, a to je iznenađujuće uobičajen strah među studentima.
Život u Londonu je dakle vrlo skup – studentski domovi košaju oko 3100 DEM na godinu, a jeftina soba košta oko 440 DM na mjesec. Ne postoje bonovi za hranu kao u Hrvatskoj, a troškovi dnevnog prijevoza koštaju 8,5 DM. Financijski pritisak i mračna slika budućnosti razumljivo vode ka ciničnom, pesimističnom stavu mnogih studenata.
...“Što znači biti profesor?”, pitao je jedan student. “Profesor je”, glasi odgovor “netko čiji je posao govoriti studentima kako riješiti probleme koje je on sam izbjegao postavši profesor.”
PORTUGAL
Ova malena zemlja je bila smještena na dalekom zapadu Europe i graničila je sa zemljom zvanom Španjolska i Atlanskim oceanom. Tamo je živjelo oko 10 milijuna stanovnika, a glavni grad je bio Lisabon. Ovo je bila prastara nacija s osmostoljetnom poviješću i jedna od prvih nacija u svijetu koja je ostvarila svoju nezavisnost. Njeno bogatstvo nije bilo u zlatu ili srebru, niti u nafti, već u bogatstvu njene povijesti. Ljudi iz mnogih kultura i rasa bili su nasljeđe koje je dovelo do otkrića novih svijetova i zemalja nikad prije istraženih.
U takvoj atmosferi živio je Joao Manuel. Imao je 22 godine i prošavši kroz doba zašto – pitanja, prolazio je kroz doba sumnje. Tijekom svog kratkog postojanja tražio je sreću i istinu ali nije imao pojma gdje početi. Nije imao sigurnosti. Nije razumio zašto se u jednom trenutku osjećao sretnim, a idućeg bi utonuo u depresiju.
Iako mu je ostalo još samo jedna godina do diplome iz filozofije, budućnost je ostala nepoznanica. Na fakultet je otišao pronaći odgovore na svoja pitanja, ali umjesto toga su se pitanja umnožila. Studiji koji stvaraju razmišljajuća bića , a ne robote, su nestali sa tržišta i nisu zanimljivi društvu.
Tjedan dana prije nego je trebao diplomirati, dogodilo se ono što nitko nije očekivao. Odustao je. Definitivno se predao. Jednostavno nije mogao dalje, nije imao razloga za život. Nije pronašao odgovore na svoje egzistencijalne sumnje. Bio je jedan korak od kraja, ali…
DANSKA
Većina studenata u ovoj zemlji prima mjesečnu stipendiju od otprilike 550 USD koju daje danska vlada. S tim novcem mogu iznajmiti stan u središtu Aarhusa, drugog najvećeg grada u Danskoj. Tako se usprkos vlažnoj klimi i zimskim temperaturama s prosjekom 0 stupnjeva, nemaju što požaliti.
Jedna od njihovih rijetkih briga su ispiti. Kako počinju u siječnju i svibnju ili lipnju, obično pokvare najbolje vrijeme godine: Božić i proljetno vrijeme.
Nažalost, suradnja s privatnim kompanijama izvan Sveučilišta je vrlo rijetka u Danskoj. Cijeli obrazovni sektor je javno financiran. Samo nekolicina studenata radi na istraživačkim projektima u suradnji s privatnim kompanijama. Poslovni život i Sveučilište nemaju mnogo koristi jedni od drugih jer ne razmjenjuju sredstva.
S druge strane, privatne kompanije su vrlo naklonjene mladim diplomiranim studentima. Većina studenata u Danskoj se ne mora mnogo brinuti zbog nezaposlenosti kad diplomiraju. Situacija je dakle prilično zadovoljavajuća za večinu studenata u ovoj zemlji.
ŠVEDSKA
Hrvatski uzor studiranja: Studentima stipendije i dugoročni krediti!
Znanstvena istraživanja Ministarstva prosvjete, dokazala su da hrvatska znanstvena i stručna javnost smatra kako bi u Hrvatskoj bilo najbolje primijeniti model švedskog visokoškolskog sustava.
Švedska je jedna od najrazvijenijih europskih i svjetskih zemalja, koja ima više od 240 000 studenata u visokoškolskom obrazovanju. Nastavne planove i programe za sveučilišta utvrđuje i donosi posebna vladina institucija – Universitate och hogskola Ankete UHA (Nacionalni biro za svučilišta i koledže).
Visokoškolsko obrazovanje traje u pravilu od jedne do pet godina, a upis je omogućen svima koji završe obvezno devetogodišnje obrazovanje i dvogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Važan princip švedskog visokoškolskog obrazovanja jest povezanost s profesionalnim obrazovanjem; zanimljivo je da je više od 79% studenata u visokoškolskom obrazovanju starije od 25 godina.
U posljediplomske studije mogu se upisati samo izvrsni studenti koji su završili visokoškolsko obrazovanje u trajanju od tri do pet godina.
Osobita razvijenost demokratskih odnosa dokazuje se i u sustavu ocjenjivanja prema kojem svaka studijska godina donosi 40 bodova, svaki tjedan jedan bod (postoji tjedno ocjenjivanje), a svaki student na kraju školske godine mora postići minimum propisanih bodova iz matičnih kolegija.
Sustav plaćanja u švedskom visokoškolskom obrazovanju strukturiran je tako da za javne studijske programe koje utvrđuje švedski Parlament, sredstva osigurava država, a lokalne i pojedinačne studije plaćaju zaintersirani pojedinci.
Redovnim studentima država osigurava stipendije i dugoročne kredite pod uvjetom da studenti nakon završenog studija moraju prihvatiti ponuđeni posao. Ovakav model visokoškolskog obrazovanja, mogao bi biti prihvaćen i u Hrvatskoj uz uvjet da se prihvati cjelovita koncepcija švedskog školstva, ali i demokratskog i gospodarskog razvoja švedskog društva.
NORVEŠKA
Fjordovi, skijanje ili studiranje? (jeftino studiranje – skupo življenje)
Moderna zapadna zemlja na dalekom sjeveru Europe, poznata je po svojim trolovima i lovu na kitove. Ali je također i zemlja s najsjevernijim sveučilištem na svijetu, u Tromsu. Ostala sveučilišta nalaze se u Tromdheimu, Bergenu i Oslu.
Studirajući na ovom ili nekom drugom fakultetu u Norveškoj, dobivate najbolju socijalnu skrb. Norveška je poznata kao država s dobrim socijalnim i zdravstvenim osiguranjem. Studntska organizacija brine se o liječničkoj i psihološkoj skrbi, sportskim objektima i dječjim vrtićima. To uglavnom financiraju studenti i to je sve što se plaća za studiranje.
Moguće je živjeti u jednom od studentskih domova gdje je nekih 1000 studenata našlo jeftinu sobu. Ipak, većina studenata živi u sobama i stanovima negdje u gradu.
Ali studentima u Norveškoj studiranje nije sve. Kroz cijeli smestar održavaju se najrazličitije zabave. Možda zato da se zaboravi činjenica da je u Norveškoj vrlo skupo živjeti?!
Za mnoge je vrijeme studiranja i vrijeme raspravljanja, vrijeme za pronalaženje vlastitog mišljenja. Posebice su važni aktualni problemi. Često se postavljaju osnovna pitanja iako se ne događa ništa što bi ih izazvalo; tko sam ja, zašto živim, tko je Bog? Zauzetost studiranjem, aktivnostima u slobodno vrijeme, spavanjem, ne ostavlja mnogo prostora za ozbiljno razmišljanje.
Kako završiti? Možda ovako: Norveška je zemlja s fantastičnim mogućnostima studiranja!
KANADA
Ja sam student – što to znači? U Kanadi to znači da vjerojatno živiš daleko od svoje kuće i imaš tek toliko novaca da platiš račun za međugradske telefonske pozive i mjesečnu stanarinu, da je dan prekratak da bi mogao naučiti sve što je potrebno za pet predmeta koje imaš i da ti je ili zlo od hrane u studentskom restoranu, ili pokušavaš odgonetnuti knjigu recepata koju ti je za Božić dala tvoja brižna majka.
Također imaš punu kuću cimera koji su s tobom u najboljim trenucima (kada položiš ispit s odličnim) i u najgorim trenucima (kada se dečku za kojeg se ti zanimaš slučajno sviđa tvoja najbolja prijateljica. Joj!) Krajnji zajednički cilj kojeg ti i ostali tvoji vrijedni prijatelji imate je diploma!
Neki od omiljenih studija su: strojarstvo, tjelesni odgoj, prirodne i društvene znanosti te medicina. Da bi uspio na fakultetu, moraš učenje shvatiti prilično ozbiljno i moraš provesti mnogo vremena u knjižnici; obično učeći, no ponekad i dangubeći vrijeme s prijateljima.
U izvannastavnim aktivnostima uživa gotovo svaki student, a to su: pjevanje u studentskom zboru, članstvo u različitim sportskim ekipama studenata (odbojka, košarka, bejzbol, hokej,…) ili različitim klubovima (novinarstvo, zaštita okoliša, komitet za zaštitu ljudskih prava, kršćansko društvo,…). Nekoliko se studenata natječe za unutarškolska vodeća mjesta kao što su: upravitelj studentskog doma, koordinator posebnih događaja ili čak predsjednik studentske udruge. Neki studenti honorarno rade kao konobari, službenici na šalterima banke ili kao asistenti na fakultetima. Poneki studenti moraju raditi da bi priskrbili približno 10 000 dolara za godišnju školarinu.
O čemu razmišljaju studenti? Ako žele proći na ispitima, onda o učenju, ali iznenađujuće je koliko mentalne energije može potrošiti na preobilje tema: odnosi, traženje posla i nedostatak mogućnosti za zaposlenje (čak i za one s fakultetskim diplomama), odnosi, nabavljanje računala, smisao života, i… jesam li spomenula odnosi? Da, dobro je poznat fenomen da kanadski studenti proučavaju ljude. Dečki misle na djevojke, cimeri na cimere, djeca razmatraju svoj odnos s roditeljima, a djevojke definitivno pokušavaju skužiti dečke. Ta tema unosi živost u razgovore širom studentskog naselja.
...A kakav je studentski život kod nas? kakvi uvjeti postoje na našim sveučilištima, tj. kakve povlastice/potpore se pružaju studentima; kakve mogućnosti postoje u pogledu obavljanja neke konkretne prakse-"puting to the test" sve te naštrebane teorije?kakvi su uvjeti življenja- stud. domovi/ privatno? kakve su nam mogućnosti zaposlenja nakon faksa? nikakve. ma fuck sve. idem spat!
Post je objavljen 25.12.2005. u 18:02 sati.