Marketing
Sikomora
Ponavljam ovu sliku od jučer, jer je ovo voće probudilo znatiželju i meni, ali i Vesni i Borutu. Malo sam istraživao, pa dodajem što sam otkrio.
Dakle, osim što se spominje u vezi Zakeja u Novom zavjetu, ova divlja ili egipatska smokva spominje se i u Starom zavjetu, gdje se na hebrejskom zove šiqmah.
Plodovi se sikomore (divlje ili egipatske smokve) jedu, ali ne odmah sa stabla. Evo jednog starog opisa postupka kako nam ga donosi Bazilije Veliki (umro 379. god.). On ponajprije predstavlja riječi proroka Amosa, koji kaže za sebe: »Bio sam stočar i gajio sam divlje smokve, ali me Gospodin uze od stada i Gospodin mi reče: "Idi, prorokuj mojemu narodu Izraelu"«. Bazilije tumači da je Amosu pri tome prorokovanju pomoglo i prvotno zanimanje uzgajivača divlje smokve - sikomore - pa, primjenjujući to na svoju situaciju, kaže: »Sikomora je stablo koje donosi mnoštvo plodova koji, međutim, nemaju nikakva okusa ako ih se najprije pažljivo ne zareže, tako da iz njih iziđe sok. Na taj način postaju ukusni. Stoga držimo da je sikomora simbol skupa poganskih naroda: predstavlja veliko mnoštvo, ali je istovremeno i bezokusna, baš kao i način života prema poganskim običajima. Kada je se, pak, uspije "zarezati" Riječju, ona se preoblikuje, te postaje ukusna i korisna.«
Tako, dakle, saznajemo da je ove plodove, nakon berbe, potrebno zarezati, pa onda ostaviti da iziđe sok. Nisam nikada kušao. Da sam prije to znao, ubrao bih one plodove sa slike i iskušao cijeli postupak. Prema slikama, čini se da su ih kušali Vesna i Borut.
Usto, drvo sikomore vrlo je otporno, pa su ga stari Egipćani koristili za izradu sarkofaga u koje su stavljali mumije.
 | Egipatski sarkofag od sikomore iz kasnog razdoblja, vjerojatno ptolomejskog. |
Od sikomore su se izrađivali i poljoprivredni alati.
 | Egipatska motika, ili nešto slično, od drveta sikomore. Srednje kraljevstvo. |
I plodovi sikomore imali su veliku važnost za Egipćane. Povezivali su se uz božicu plodnosti Hator, koja je prikazivana s kravljim rogovima ili kravljom glavom, a na mjestu grudi imala je plodove divlje smokve.
 |  |
Tu su božicu nazivali i "Gospođom južne sikomore". Vjerovali su da je ona prva koja će pokojnika prihvatiti na drugom svijetu, dajući mu hranu za novi život. Zato i u egipatskoj Knjizi mrtvih piše: »Neka moja hrana bude sa sikomore božice Hator«.
U drevnom su Egiptu sikomora (egip. nehet) i stablo ima (vjerojatno palma datulje) bili smatrani "stablima života", koja daju hranu pokojnicima.
Neki smatraju da su i stari Židovi, kada je nastajala Knjiga Postanka (heb. Berešit) pod drvetom života zamišljali upravo smokvu ili sikomoru. Jabuka je tu tek kasnija izmišljotina zapadnih umjetnika.
Post je objavljen 08.12.2005. u 08:09 sati.