Izvor: Večernji list, 3. prosinca 2005.
STANOGRADNJA - Cijene rastu i neizvjesno je kada će početi stagnacija i pad
KVADRAT STANA VEĆ 2500 EURA
Cijene stanova u novogradnjama i dalje neprestano rastu, ali potražnja ne pada. Svaka nova zgrada skuplja je od one prije započete. Kad je riječ o stanovima prodanim u siječnu ove godine, prema službenim statističkim podacima za Hrvatsku, prosječna cijena četvornoga metra bila je 1209 eura, u travnju 1246, a u lipnju 1294 eura.
U Zagrebu i 2000 eura
Novi stambeni kvadrati u velikim gradovima, s izuzetkom Slavonije, mnogo su skuplji od statističkih cijena. U Zagrebu je danas prilično teško kupiti novi kvadrat jeftiniji od 1600 ili 1700 eura. Na boljim lokacijama uobičajena je cijena 2000 eura po četvornome metru, dok se na Srebrnjaku, Zelengaju i sličnim elitnim zonama već prodaje i skuplje od 3000 eura. Skuplji od Zagreba je Dubrovnik. U Mokošici kvadrat stoji od 1800 do 2000 eura, na Lapadu od 2500 do 3000 eura.
Poskupjelo zemljište
Zbog male ponude sve se brzo proda, pa Dubrovčani jedva čekaju donošenje novoga GUP-a koji bi omogućio višestambenu gradnju u Zatonu, Brsečinama i Trstenom. Splićani mogu kupiti novi četvorni metar na rubnim gradskim područjima po 1600 do 1700 eura, ali za atraktivniju lokaciju moraju izbrojiti od 2500 do 3000 eura.
Jeftinije kvadrate mogu kupiti Puljani, od 1400 do 1600 eura, te Riječani i Zadrani, od 1300 do 2000 eura. Najjeftiniji stanovi su u Slavoniji. U većim se gradovima prosječna cijena kreće od 950 do 1000 eura, iznimno do 1200 eura za četvorni metar.
Rastu cijena pogoduje velika potražnja, znatno veća od ponude. U najnovijem izvješću Centra za istraživanje tržišta stoji da, potaknuti sve dostupnijim bankovnim kreditima, stambeni problem kupnjom stana planira u idućih godinu dana rješavati više od 170.000 stanovnika Hrvatske. Kupaca je najviše u velikim gradovima, u Zagrebu čak 40.000 do 50 tisuća. Statistika, koja obrađuje stanograditelje sa 20 i više zaposlenih, pokazuje da se godišnje dovrši oko 2000 stanova. Iako manji graditelji, koje statistika ne obuhvaća, grade na sve strane, sagrađenih je stanova znatno manje no što ih je potrebno.
Zbog sve više poduzetnika koji bi ulagali u profitabilnu stanogradnju, poskupjelo je i građevno zemljište. U Zagrebu je danas kvalitetne i velike parcele, na kojima se može sagraditi puno stanova, teško kupiti ispod 300 eura za četvorni metar, a na tzv. elitnim lokacijama jeftinije od 450 eura.
Najtraženiji mali
Jagma za stanovima nije, na žalost, odraz visoke kupovne moći građana, već rezultat stagnacije stanogradnje tijekom devedesetih. Stoga se najbolje prodaju stanovi do 60 kvadrata. U anketi jedne građevinske tvrtke, 30 posto kupilo bi jednosbni stan, 41 posto dvosobni, 27 posto trosobni, a samo dva posto četverosobni i veći.
Kako su među kupcima najbrojnije mlađe obitelji s djecom kojima treba više soba, sve je više trosobnih stanova na samo pedesetak kvadrata.
Kvadrat po 1500 do 2000 eura na razini je cijena europskih prosječnih stanova. Stručnjaci za nekretnine, koji su prije godinu-dvije najavljivali da su tolike cijene "plafon", danas više nisu sigurni kad će ga one uistinu doseći i napokon početi stagnirati, pa i padati.
Post je objavljen 06.12.2005. u 11:09 sati.