Krenuo sam pisati svojim načinom i spominjanjem krušaka i jabuka što je inflacija, ali kad sam se zaustavio, nakon cca. 150 napisanih linija, zaključio sam da usprkos što prva rečenica kaže ''ovaj put ću stvarno ukratko i držati ću se teme'', sam uspio, osim preopširnosti, i skrenuti s teme. Ustvari, pisalo je da danas kava u prosječnom kafiću dođe 8kn, da je ista prije 5 godina koštala 5kn, negdje i 4kn (tamo danas dođe 7kn), ali da danas svejedno više ljudi boravi u kafićima, tj. danas je prosječna plaća veća nego prije 5 godina. A veći je i najam koji plaća vlasnik, a također i konobar manje cijeni novac (1800kn koje je primao prije 5g) tj. zahtjeva veću plaću (bar 2500kn) jer on plaća veći najam svog stana, više mora platiti hranu, itd. tj. dobili smo skoro zatvoren krug. Naravno, cilj je da krug ne bude zatvoren, već da rast zaposlenosti i prihoda bude veći od rasta cijena, ali, ako je prije 5g. u određenom krugu ljudi radila samo dvojica, i oni odlazili na kavu, a danas rade osmorica, naravno da će se vlasniku kafića pružiti prilika podignuti cijene usluga i time pokušati ostvariti veći profit. Ipak, gubitkom povjerenja u vrijednost novca i podizanjem cijena, ne samo da se ljude gura u ''bearish'' fazu, tj. ljudi nisu spremni trošiti, već teže štednji u drugoj valuti ili ulaganju u nekretnine i sl. mjesta s, za državu nepoželjnim, manjim protokom novca, tj. vrijednosti i dobara. Jer ako manje ljudi kupi TV ili popije kavu, manje će biti dućana koji prodaju TV i manje kafića, s tim izravno i manje zaposlenih. Također, penzioneri i sl. skupine čiji prihodi ne rastu u skladu s gubitkom vrijednosti, su oštećeni, i time se izravno ruši vrijednost življenja, a glavni cilj Vlade, odnosno HNB-a bi morao biti poboljšanje uvjeta života, ipak su oni tu zbog nas, ne mi zbog njih. Znam da sam nešto zaboravio spomenuti, ali da ne brišem unos po 5ti put, idemo s ''tehničkim'' objašnjenjem:
Inflacija
Inflacija je povećanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca. Pojam inflacije također se može definirati kao pad vrijednosti novca.
Vrijednost novca označava njegova kupovna moć. Dakle, ako u određenoj privredi postoji inflacija, kupovna moć te valute pada.
Jednostavna jednadžba stope inflacije glasi:
SI = [(razina cijena vremenskog razdoblja 2 - razina cijena vremenskog razdoblja 1 ) / razina cijena vremenskog razdoblja 1] x 100
Za mjerenje inflacije još se koristi i Indeks potrošačkih cijena (CPI) koji mjeri troškove tržišne košare dobara i usluga potrebnih za svakodnevni život. Osim toga koristi se i GDP deflator i rjeđe indeks proizvođačkih cijena.
Deflacija je proces smanjivanja opće razine cijena, suprotan inflaciji, dok je dezinflacija proces smanjivanja stope inflacije.
Stopa inflacije i utjecaj na gospodarstvo
Prema intenzitetu inflacija se obično dijeli na umjerenu (do 10% godišnje), galopirajuću (iznad 10% godišnje) i hiperinflaciju (iznad 50% mjesečno).
Umjerena inflacija prisutna je u mnogim svjetskim gospodarstvima. Povjerenje ljudi u novac nije upitno pa ga ne nastoje pretvoriti u nekretnine. Ljudi su spremni na dugoročne transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvrjeđuje. Umjerena inflacija se obično smatra stimulativnom kako za agregatnu ponudu tako i za agregatnu potražnju.
U galopirajućoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadržavaju minimalne količine potrebne za transakcije. Cijene se izražavaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobivaju indeksnu klauzulu. Financijska tržišta odumiru iako privreda funkcionira.
Kod hiperinflacije stopa inflacije je višeznamenkasta. Ponuda novca daleko premašuje njegovu potražnju. Novčana razmjena se zamjenjuje trampom, dolazi do dramatične preraspodjele bogatstva i privreda je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost može dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj način zatvoriti "začarani krug".
Uzroci inflacije
Uzroci inflacije mogu biti višestruki. Kod inflacije potražnje, previše potrošnje je preusmjereno na premalo robe. Uzroci su porast novčane ponude, državnih rashoda te porast izvoza čime se smanjuje domaća ponuda. S druge strane, porast nominalnih najamnina, porast cijena inputa i energije i promjena deviznih tečajeva dovode do inflacije troškova. Visoke stope inflacije najčešće su prouzročene političkom odlukom u situacijama u kojima država ne može namaknuti prihode iz drugih izvora pa se odlučuje na "tiskanje novca".
Kraj inflacije i posljedice
Inercijska inflacija ostaje na istoj stopi sve dok je neki događaj ne promijeni. Cijene i troškovi rastu po istoj stopi, kao i agregatna ponuda i potražnja. Zaustavljanje ili smanjivanje inflacije često dovodi do usporavanja gospodarskog rasta i povećanja nezaposlenosti. S druge strane, zaustavljanje hiperinflacije je nužan preduvjet za normalnu gospodarsku aktivnost pa je u takvim slučajevima efekt smanjenja inflacije na gospodarstvo pozitivan. Visoka inflacija dovodi do gubitka povjerenja ljudi u valutu i monetarne vlasti; često je potrebno dugo razdoblje stabilnosti kako bi se povjerenje vratilo.
Centralna banka je središnja monetarna institucija u nekoj državi koja ima monopol emisije novčanica. Npr. u RH Hrvatska narodna banka (HNB), u USA Sustav federalnih rezervi (Fed), u EU Europska središnja banka (ECB).
Monetarna politika
Monetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane centralne banke.
Politika ograničavanja novčane ponude (inflacija vodi do povećanja kamata)
Politika ekspanzivne novčane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata)
Ciljevi makroekonomske politike:
visoka stopa zaposlenosti
visoka razina proizvodnje (BDP)
visoka stopa privrednog rasta
cjenovna stabilnost (CPI, stopa inflacije)
VRSTE MONETARNE POLITIKE
1. ekspanzivna (Ms raste brže od BDP)
2. restriktivna (Ms raste sporije od BDP)
3. neutralna (Ms raste proporcionalno s BDP)
GLAVNI CILJEVI MONETARNE POLITIKE
- ekonomska likvidnost
- monetarna ravnoteža
- stabilnost domaćeg novca i njegovog deviznog tečaja
EFEKTI EKSPANZIVNE MONETARNE POLITIKE
- porast novčane ponude
- smanjenje kamatnih stopa
- povećanje investicija
- povećanje BDP i proizvodnje
- porast zaposlenosti
EFEKTI RESTRIKTIVNE MONETARNE POLITIKE
- smanjenje novčane ponude
- povećanje kamatnih stopa
- smanjenje investicija i BDP
- smanjenje zaposlenosti
Post je objavljen 04.12.2005. u 16:50 sati.