Ova moja škola stvarno poludila.. eto danas napokon bio na petoj izložbi za likovni... al je tako bolesna izložba da to niej normalno.
PRvo stručni uvod:
Osvajanje prostora' u Galeriji Klovićevi dvori
Kao uvod u preseljenje u novu zgradu, te konačno vađenje vlastite kolekcije iz improviziranih depoa pred oči javnosti, Muzej suvremene umjetnosti prošle je godine započeo s predstavljenjem uglednih inozemnih kolekcija suvremene i moderne umjetnosti. Dosad smo tako imali priliku razgledati izbor djela iz zbirke Lenz Schönberg, te pariškog Centra Georges Pompidou, a od jučer u posuđenim prostorima Galerije Klovićevi dvori domaćoj je publici prvi put predstavljen i dio zbirke Generali Foundation. Za one koji su možda unaprijed sumnjičavi prema korporacijskim kolekcijama i volji velikih tvrtki da profiliraju vlastiti imidž kroz sakupljanje umjetničkih djela, odmah na početku nudimo jedno «DA» i jedno «NE». Naime, DA – iza svega stoji poznata osiguravateljska tvrtka s dugom tradicijom; i NE – zbirka nije građena na konzervativnom ukusu kakvim se takva tradicija najčešće nastoji potvrditi.
Fundacija čije je sjedište u Beču zapravo i nije tako stara. Osnovana je prije petnaestak godina s ciljem prikazivanja uspjeha tvrtke kroz predstavljanje suvremene umjetnosti, ali je u početku uglavnom sakupljala djela austrijskih kipara nastala prije 2. svjetskog rata. S vremenom je, međutim, strategija izmijenjena, jer je shvaćeno kako bi ipak bilo zgodno da se zbirka barem idejno razlikuje od mnoštva sličnih kolekcija. Tako se počela puniti mahom djelima konceptualističke i novomedijske orijentacije, zadržavajući pritom i ponešto slikarstva i skulpture, ali u daleko manjoj mjeri. Profil zbirke može se objasniti činjenicom kako je posao oko sakupljanja i arhiviranja umjetničkih radova u potpunosti prepušten stručnjacima, a jedna od najzaslužnijih za njeno formiranje jest naravno i ravnateljica Zaklade Sabine Breitwieser.
Fundacija, prema njezinim riječim, ne skuplja isključivo djela, nego producira projekte pojedinih umjetnika, te radi i vlastita istraživanja. Primjerice, prije nekoliko godina Fundacija se bavila počecima medijske umjetnosti u Austriji, pokušavajući istražiti što se u međuvremenu dogodilo s mitom o ranoj medijskoj umjetnosti u Austriji, odnosno što je od nje preostalo.
Logično, zbirka se velikim dijelom temelji na radovima austrijskih umjetnika, ali otkupljuju se i djela uglednih europskih i američkih autora s naglaskom na ona nastala od šezdesetih do osamdesetih godina. Istočnoeuropska umjetnost već dugo je također zastupljena, a u zbirci se odnedavno nalaze i radovi Sanje Iveković, Gorana Trbuljaka i Dalibora Martinisa.
Izbor radova za izložbu u Klovićevim dvorima kreće se od rubnih područja dizajna i arhitekture do video i zvučnih instalacija. Naslov «Osvajanje prostora» samo potvrđuje ovu heterogenost, unutar koje se ističe i desetak prilično značajnih imena.
Osim Valie Export, ključne figure europske i svjetske feminističke scene i umjetnosti relacionirane prema društvenoj stvarnosti, vidjet ćemo i fotografske radove Alana Sekule, konceptualnog umjetnika Gordon Matta-Clarka, Dan Grahama, Franza Westa, Peter Weibela, te Hansa Haackea.
Koautor izložbe, viši kustos MSU-a Tihomir Milovac, naglašava kako su neki od ovih umjetnika već gostovali u Zagrebu, sugerirajući pritom kako se izborom pojedinih radova djelomično željelo ukazati i na neke činjenice važne za našu lokalnu sredinu, te sam Muzej koji će se u budućnosti pokušati promovirati u važan regionalni centar suvremene umjetnosti. Hansa Haacke imao je, primjerice, početkom osamdesetih samostalnu izložbu u Zagrebu, te je Muzej pritom otkupio njegov rad, a odnedavno se u fundusu nalazi i rad Marthe Rosler koja također sudjeluje na izložbi «Osvajanje prostora».
To nije jedino što povezuje dvije kolekcije. Naime, osim s djelima nastalim u vremenu i duhu Novih tendencija, smatra Milovac, «možemo se pohvaliti i s onima nastalim u kontekstu takozvane nove umjetničke prakse, odnosno konceptualne umjetnosti». U koncipiranju izložbe bilo je, dakle, važno naglasiti kako su ta djela nastajala pravodobno i istovremeno sa sličnima na europskoj i svjetskoj sceni, te upravo uz podršku institucija kao što je bila nekadašnja Galerija, odnosno današnji Muzej suvremene umjetnosti. Izložba se, smatra Milovac, mora promatrati u takvom kontekstu, te će ona na određen način odigrati i edukativnu ulogu.
Izložbu pod nazivom «Osvajanje prostora», kojom se predstavlja dio fundusa Zaklade Generali iz Beča moći ćemo pogledati sve do sredine prosinca. Za video i filmske projekcije pobrinut će se inače Hrvatski filmski savez, u nekoliko idućih tjedana bit će organiziran prateći pedagoški program, te serija malih predavanja o pojedinim radovima, a sve detaljnije informacije potražite na www.msu.hr, stranicama Muzeja koje se odnedavno i uredno ažuriraju.
Ovo što piše, obično sranje...
Izložba prikazuje modernu umjetnost, vau to i ja napravim.
Ima i dobrih stvari, neznam sobe budućnosti, pa neka virtualna kaciga i tak.
Ali ima i takvih gluposti i pronografije da se fakat pitam: u koji to kurac čovječanstvo odlazi?
Jebote frajer uzme lsike iz nudističkih časopisa, svrši ponjima i to je izložak.
MAJKU MU... OVO JE PREBOLESNO
MA ODITE I TO VIDITE ISSE.
NA NEKIM TV-IMA PRIKAZUJU ŽENE S KURČEVIMA I TAM SU NEKI KOLAŽI GDJE FRAJER FRAJERU PUŠI ZNATE VEĆ ŠTO.
MA SAM ODITE... budućnost nam je propala
MAJKO NEĆU PROSTOR!!!!!!!!!!
Post je objavljen 29.11.2005. u 22:56 sati.