Budući da je sve stvar dogovora, onda bismo se, napokon, mogli dogovoriti i o tome koji je danas dan i datum.
Znam što piše u kalendaru, ali i kalendar je stvar dogovora. Jer kalendar i ne znači ništa drugo do skupa pravila kojim se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedna, mjeseca i godine.
Dosad su ljudi vrijeme računali prema početku takozvanih epoha. To jest od nekoga značajnijeg događaja.
RAZNE ERE S OVOGA I ONOGA SVIJETA
Tako, bilježimo, bizantsku eru, koja se računa od početka svijeta, a taj se početak dogodio 1. IX. 5508. godine prije današnjeg računanja vremena.
Zatim počinje židovska era. I ta era počinje od stvaranja svijeta, a to se stvaranje zbilo 1. X. 3761. godine, prije današnjeg računanja vremena.
Židovski kalendar slijedi grčka olimpijska era, u kojoj su se 4 godine brojile kao jedna olimpijada. I to od prve zabilježene olimpijade, to jest od 1. VII. 776. godine prije, kažu, Krista.
I stigosmo do rimske ere koja počinje od osnutka Rima, dakle 24. travnja 753. godine prije, kažu, Krista.
JE LI KRIST ROĐEN PRIJE KRISTA?
Brojenje po našoj eri, od Kristova rođenja, uveo je Dionizije Exigus oko 533., ali on je pogrešno izračunat.
Nulta godina je rođenje Isusa Krista. Poslije je izračunato da je Isus rođen 6. godine prije samog sebe.
Pa kad god negdje pročitam prije ili poslije Krista, nasmijem se. Upravo zbog toga što je Isus Krist rođen prije Isusa Krista. Jest da nije logično, ali tako mu je to.
MUHAMEDANCI MLAĐI PUNE 622 GODINE
Muhamedanska era računa se od Muhamedova bijega iz Meke u Medinu, takozvane hidžre, a počinje od 16. VII. 622.
FRANCUSKA ERA OD KOJE SU ODUSTALI I FRANCUZI
Francuzi su, pak, odlučili da vrijeme počne od osnutka Republike, to jest od 22. IX. 1792. Srećom, odustali su.
IZA 4. LISTOPADA NIJE 5., NEGO 15. LISTOPADA
E, sad, što je tu je. Danas je utorak, 29. studenoga 2005. godine.
A nije.
Nije zato što je u izračunjavanju vremena došlo do velikih grješaka.
Zato je papa Grgur XIII. naredio da se izostavi 10 dana, to jest da dan poslije 4. listopada bude 15. listopada 1582.
Da se ekvinocij opet ne pomakne od 21. ožujka, naredio je da svaka četvrta godina bude prijestupna (to jest, da broji 366 dana), ali da se prijestupnom godinom ne računa ona stoljetna godina (iako je djeljiva sa 4) koja nije djeljiva sa 400.
Gregorijanski kalendar prihvatile su odmah sve katoličke države. Austrija ga je prihvatila 7./16. siječnja 1584., Ugarska 22./31. listopada 1587., a kraljevina SHS za teritorij Srbije, Crne Gore i Makedonije 19./31. siječnja 1919.
USKORO NOVI KALENDAR
E, sad svi mislimo da je to – to.
A nije.
Naime, nejednakost mjeseca i neprekidno mijenjanje dana u tjednu s obzirom na datume izaziva mnoge teškoće u planiranju i ekonomici, pa je između dva rata pokrenuto u Društvu naroda pitanje reforme sadašnjeg kalendara.
Takav bi kalendar bio neka vrst vječnog kalendara i dovoljno bi bilo imati pregled dana u tjednu za datume jednog kvartala da bi se znalo koji sedmični dani padaju na neki datum bilo koje godine.
Nakon Drugoga svjetskog rata ponovo je pokrenuto pitanje reforme kalendara u okviru Organizacije Ujedinjenih naroda i predloženo je da se usvoji ovaj prijedlog kao Svjetski kalendar.
Socijalno-ekonomsko vijeće OUN zatražilo je mišljenje država članica, ali, premda mnoge zagovaraju reformu, ona još nije prihvaćena.
U VJEČNOST S VJEČNIM KALENDAROM
Ipak, očekuje se da će ovaj posljednji prijedlog biti uskoro prihvaćen.
I tako ću definitivno znati koji je dan i datum. Ako dotad budem živ.
Ako pak riknem, onda već sad mogu odahnuti. Jer sam živio po jednom kalendaru, a mrtav ću biti po drugom.
I to vječno po vječnom kalendaru.
Što me, vjerujte mi, oduševljava!
Ako opet netko ne zajebe stvar.
Post je objavljen 29.11.2005. u 22:09 sati.