Pregled posta

Borba za bolju prošlost

Wikipedia je projekt izradbe višejezične enciklopedije sa slobodnim pristupom, što otprilike znači da svatko smije uvijek koristiti sadržaj Wikipedije besplatno i na bilo koji način, pod uvjetom da ne uskrati slobodu sadržaja drugima. Pokrenuta u veljaci 2003., i u trećoj godini postojanja (26. kolovoza 2005.) projekt ima preko 2 milijuna članaka, a wikipedije postoje na preko 150 jezika od kojih je jedan i bosanski (bošnjački). Među ukupno 5000 članaka na tom jeziku, jedan obrađuje i općinu Gornji Vakuf - Uskoplje. Upravo o njemu ćemo u sljedećem tekstu reći nekoliko riječi.

Nedostaju elementarna znanja

Članak o našoj općini, vidljivo je to već na prvi pogled, vrvi od brojnih nedostataka, koji, međutim, prije svega govore o tome da se autori pri pisanju natuknica nisu vodili željom da što istinitije, točnije i iscrpnije opišu i na taj način predstave i svim zainteresiranima ponude osnovne informacije o našem gradu i općini, već da su ih u njihovu pisanju vodile norme koje ne samo da nemaju ništa zajedničkog s plemenitom idejom o okupljanju i sistematizaciji znanja, pa time ni wikipedijanstvom, nego se, čak štoviše, nalaze u potpunoj suprotnosti s njom.
Iako bi mnogo lakše bilo napisati sasvim novi članak o našemu gradu i općini, ovdje ću, ipak, skrenuti pozornost na neke propuste i očite zlonamjernosti koje se u ovom tekstu proturaju pod izlikom nedovršenosti, otvorenosti i "posla koji je u tijeku".
Uvjet bez kojega se ne može početi pisati niti jedan članak, a osobito članak koji pretendira da ima enciklopedijske karakteristike jest definiranje predmeta o kojemu se želi pisati.
U članku o našoj općini predmet interesa unaprijed je zadan, strogo određen i službeno definiran: to je općina i grad Gornji Vakuf - Uskoplje, kao dio političke strukture BiH.
U tom smislu, da bi članak bio čitan s kolikim-tolikim uvažavanjem i dobrohotnošću, potrebno je točno i, što je jako važno, kroz cijeli članak ujednačeno imenovati predmet koji se obrađuje.
Naravno, u uvodnom dijelu potrebno je potencijalnog čitatelja upoznati s imenom grada i općine, te njegovim povijesnim mijenama i razvojem, ali, nakon toga, kroz cijeli članak nužno je rabiti ime koje je trenutno važeće.
A kako to čine pisci članka o našoj općini na wikipediji?
Odmah treba reći: potpuno nedosljedno. Nekoliko puta ćete pročitati da se naš grad i naša općina zovu Gornji Vakuf, a nekoliko puta Gornji Vakuf - Uskoplje, dok će se poneki put upotrijebiti i kolokvijalno Vakuf, što potencijalnog čitatelja prije svega dovodi u nedoumicu, pa uz neke druge podatke iznijete u članku, on jednostavno nije načisto o kojemu je gradu i o kojoj općini, odnosno o kojemu je području, u članku riječ.
Što je razlog ovakvim propustima koji su prije karakteristika kavanskih rasprava, nego članka koji bi na zanimljiv način trebao sintetizirati dostupna znanja o našem gradu/općini?
Na žalost, nije riječ ni o kakvoj slučajnosti ili grubim propustima, već se, po svemu sudeći, iza svega krije, kao i u mnogo primjera do sada, ono najprizemnije politikantstvo kakvomu ne bi smjelo biti mjesta na Wikipediji.
Odmah na početku članka, uz sadržaj, nalazi se mala tablica u kojoj bi trebali biti iznijeti opći podaci o gradu/općini, svojevrsna osobna karta općine, no, začuđuje činjenica da se pisci ovoga članka nisu potrudili prikupiti čak ni ove osnovne (ali i najvažnije) podatke o njoj. Ako možda i nije bilo potrebno navesti ime Srednjobosanskog kantona u hrvatskoj inačici, budući da je riječ o wikipediji na bošnjačkom (bosanskom) jeziku, svakako je bilo potrebno ispravno napisati ime grada, jer on se, kako smo već naveli, ne zove Gornji Vakuf. Također, začuđuje činjenica da netko piše članak o jednome gradu/općini, a nije se potrudio pribaviti ni podatak o njegovoj površini i gustoći naseljenosti. Ako nigdje drugdje, ove, a i mnoge druge, statističke podatke mogao je pronaći na ovome blogu, budući da smo ih u nekoliko navrata do sada prenosili, navodeći pri tome mjesta gdje se oni mogu pronaći.

Umjesto Česte - ledina

Ako se ima u vidu gornji nedostatak elementarnih podataka, onda nije nimalo čudno da autori u dijelu u kojemu se govori o postanku grada iznose također nepotpunu i djelomice iskonstruiranu teoriju. On(i), naime, tvrde da mjesto Gornji Vakuf -Uskoplje svoj postanak ima "zahvaliti Aktu o uvakufljenju kojim se zasnivala varoš, i to obicno PRVO (istaknuo ja) izgradnjom džamije na trgu, a onda izgradnjom pratecih objekata". No, koliko god to točno bilo kod nekih drugih Vakufa, u slučaju našega grada, čini se, to nije. Naime, na mjestu današnjeg mjesta Gornji Vakuf - Uskoplje nalazilo se je naselje Česta, koje, paradoksalno, autor(i) u dijelu u kojem govore o postanku našega grada uopće i ne spominju. Kroz povijesne izvore može se pratiti proces islamizacije u Česti, a činjenica je i da je 1593. godine Mehmed-beg Stočanin u naselju Česti (a ne, dakle, na goloj livadi, kako autori pokušavaju sugerirati) podigao džamiju, te je za njeno uzdržavanje zavještao neke nekretnine.
U dijelovima članka koji obrađuju prošlost područja naše općine od (1.1.) prethistorijskog doba do (1.5.) austrougarskog doba, ne može se baš mnogo reći, budući da o ovom periodu ništa suvislo u članku nije niti rečeno. Pri tome se autori ne mogu pravdati nepostojanjem relevantnih znanstvenih radova koji obrađuju ovaj period naše povijesti, ali, za njih očito niti znaju, niti žele znati, pa zato nerijetko dokazanim povijesnim činjenicama utemeljenim na relevantnim znanstvenim istraživanjima pretpostavljaju zapise koji se, doduše, mogu spomenuti tek usput, kao zanimljivost, a nikako ih se ne može tretirati kao znanstvenu činjenicu i na njima graditi eventualne dalje zaključke.
Najbolji primjer takva nekritičnog korištenja zapisa iz prošlosti predstavlja obilno (u odnosu na druge) citiranje teksta Narodna pričanja iz Bosne učitelja Franje Martinčevića u onom dijelu u kojoj Martinčević prenosi pričanje "starca Matka, priprostog seljaka iz Bistrice" (i mi smo ga, svojedobno, citirali na ovome blogu). Autori to "narodno pričanje" pretpostavljaju radovima uvaženih znanstvenika, te time srozavaju ne samo članak, nego i wikipediju u cijelosti. Ovakav pristup tim teže je shvatljiv ako se zna da smo mi jedna od rijetkih malih općina koja je već prije desetak godina dobila svoju monografiju u kojoj je na iscpan i znanstveno utemeljen način obrađen upravo period naše povijesti na kojemu se na tako diletantski način autor(i) našega članka sapliću.

Titovim stazama revolucije

Pored "narodnih pričanja" izvori koje su autori koristili u pisanju ovoga članka su, očito, i stare školske zadaćnice pronađene na tavanima. Tekst pod podnaslovom (1.6.) Svjetski ratovi, naime, izgleda baš kao da je pisan za neko takmičenje "Titovim stazama revolucije". Ovaj dio u cjelosti glasi:

Što je Vakuf? Postoji li takvo što u Gornjem Vakufu - Uskoplju? Je li to nešto u Prvom svjetskom ratu pretrpjelo samo ljudske gubitke ili i značajna razaranja? Koja je to bitka u Prvom svjetskom ratu vođena na području naše općine? Odnosi li se revolucionarnost, rodoljublje i visoka patriotska svijest ljudi naše općine do kraja 1943. godine na Nezavisnu Državu Hrvatsku, a poslije, kad je vjetar drukčije zapuhao, na Jugoslaviju?....
Tisuću pitanja bi se ovdje moglo postaviti, a ne bi do kraja razotkrilo svu apsurdnost, glupost i sramotu ovakva pisanja. Autor(i) uporno grade svoju bolju prošlost i pri tom ih ne zanima ama baš ništa što toj danas zamišljenoj prošlosti ne ide u prilog. Na primjer: činjenice koje govore da je, svidjelo se to kome ili ne, velika većina i hrvatskog i muslimanskog pučanstva (tj. tada Hrvata katoličke i islamske vjeroispovijesti) zdušno prionula uz NDH i da su se sve do kraja 1943. godine na prste ruku mogli prebrojati ljudi (i Hrvati i Muslimani) koji su s područja naše općine otišli u partizane. Također, valja reći da je sve do kraja rata veliki broj ljudi, i Hrvata (više) i Muslimana (malo manje), svidjelo se to kome ili ne, ostao vjeran toj i takvoj NDH, o čemu svjedoči veliki broj, opet i Hrvata i Muslimana, koji su koncem rata završili na Bleiburgu i u nekoj od brojnih kolona smrti.
No, kako se autor(i) ne bave činjenicama, oni svojim pisanjem danas podupiru veliku komunističku laž, ali isto tako podupiru i veliki komunistički zločin (jedan od) učinjen prema zajedničkoj nam prošlosti. Naime, autor(i) u gornjem citiranom tekstu kažu da je "odmah poslije Drugog svjetskog rata na Glavici (...) nastala Spomen kosturnica za 101 borca-partizana, koji su svoj život položili za bolju buducnost". Ni na koji način autori ne daju ni naslutiti da su komunisti izgradnjom Spomen kosturnice odn. Partizanskog groblja vandalski zatrli ostatke tisuću i petsto godina stare ranokršćanske bazilike, te time počinili zločin prema zajedničkoj nam baštini, samo zato što bazilika nije pripadala "komunističkom ideološkom opredjeljenju i plemenitim naprednim stremljenjima".
Jesu li se komunistima u njihovu prljavom poslu i zalaganju "za bolju budućnost" svojim tekstom priključili i autor(i) članka inače plemenite Wikipedije? Oni doduše nesvjesno, boreći se za bolju prošlost?


Post je objavljen 26.11.2005. u 08:00 sati.