Kad se Nikola Severović u Radeljevu Selu na obroncima kalničkoga gorja, opredijelio za stočarstvo, čak napustivši radno mjesto u koprivničkom Bilokalniku, mislio je na posao za više naraštaja. Stoga, pripovijeda, nije žalio ni truda ni novca da bi podigao modernu lauf staju za pedesetak muznih krava, koliko je, po procjeni savjetodavnih službi, bilo ekonomično za njegovo obiteljsko gospodarstvo. Neugodno se iznenadio već na početku.
Rečeno mi je da mogu podići objekt samo za 29 krava, jer da je tako predviđeno prostornim planom kaže Nikola Severović dodajući da ga gradnja takve staje stoji gotovo milijun i pol kuna, a s dvadesetak krava više bila bi skuplja samo za 200.000. Međutim, pomoći nije bilo, jer županijski prostorni plan, navode u stručnim službama ureda državne ispostave, ne omogućuje u građevinskoj zoni podizanje staja za više od 29 grla.
Tu smo nemoćni ističe Dražen Kozjak iz spomenute državne ispostave, jer sve uvjete određuju prostorni planovi općina i njima višeg reda, s čime je malo tko od stočara uopće upoznat. Na to ih gotovo nitko ne upozorava, čak ni savjetodavne službe te stoga ostaju zatečeni. No osim prostora ograničavaju i drugi uvjeti, pa ih samo dvadesetak posto, pošto pribave lokacijsku dozvolu, uopće započinje s gradnjom. S time se ne susreću samo farmeri Koprivničko-križevačke županije nego i drugdje, a problemi će, tvrde bolje upućeni u probleme, postati još izražaniji kad sve općine prihvate prostorne planove za što je, inače, kranji rok početak iduće godine. Budući da je on već nekoliko puta pomican, gotovo trećina hrvatskih općina koje ih još nemaju, ubrzano završavaju te poslove, a kako je za njihovu izradu u zemlji ovlašteno samo dvadesetak projektantskih kuća, spomenuti se dokumenti u pravilu fabriciraju te prihvaćaju bez bitnih rasprava.
Stoga ljudi okrivljuju administraciju da im ona ne dopušta uz dvorišta graditi staje ili pak tovilišta, a sami su digli ruke za prostorni plan koji upravo takvo što ne dopušta ističe Zlatko Filipović, ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje u Koprivnici. Spomenuti bi planski dokumenti, dodaje, trebali selektivno rješavati područje općine razmatrajući postojeće okolnosti. Tako bi se u većoj urbanoj sredini mogla zabranit gradnja određenog tipa staja, ali istodobno dopustiti u nekom zaseoku. No takvo što trebaju potaknuti sami mještani sa svojim općinskim rukovodstvom, a to se, na žalost, u praksi rijetko događa.
Zbog toga u nekim sredinama općeniti prostorni planovi koče, umjesto da unapređuju život u njima smatra Zlatko Filipović uz pripomenu da će već uskoro u Koprivničko-križevačkoj županiji ukinuti ograničenja te prepustiti općinama da to same utvrde. Jovo ROJČEVIĆ