Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/montovjerna

Marketing

"Genij u šahu"


INTELIGENCIJA, KREATIVNOST I GENIJALNOST

Znam mnoge ljude koji vole misliti o sebi da su inteligentni. Znam da i ja tako mislim. Na javnim mjestima, u akademijama, prodavaonicama, autobusnim postajama, mnogi vode debate o pravoj prirodi inteligencije. To može biti osjetljivo pitanje s obzirom da mnogi unose u ovakve diskusije osjećanje vlastite vrijednosti. Ali zbog jasne komunikacije potrebno je definirati tu riječ, i što ja mislim da riječi inteligencija, kreativnost i genije znače. Tek onda ćemo govoriti o centralnoj temi : o šahovskom geniju.

Inteligencija

Postoje gotovo isto toliko definicija riječi 'inteligencija' koliko i ljudi koji je pokušavaju definirati. To ide tako daleko da "on je inteligentan" često ne znači ništa više od "On se slaže sa mnom". Kad bi o ovoj definiciji pitali eksperta za zaštitu računala u Jorku i šahovskog hakera John Andrew Clark-a, on bi duhovito odgovorio: "Nemam ništa protiv toga."

Prema Wechsler-u (1975), računalni naučnici često vide inteligenciju kao sposobnost procesiranja informacija, psiholozi kao sposobnost dedukcije relacija, učitelji kao sposobnost učenja, a biolozi kao sposobnost adaptiranja na okolinu. Binet and Simon (1916) su definirali inteligenciju kao sposobnost dobrog rasuđivanja i razumijevanja. Terman (1921) je smatrao da je to "sposobnost za apstraktno mišljenje", dok je Freeman (1955) smatrao da je to sposobnost obrazovanja (mada u stvarnosti to ovisi i o učitelju). Bez obzira koju od ovih definicija više volite, jedna stvar je jasna: Imati više "toga", neće naškoditi vašem šahu. Kad ja ovdje koristim riječ "inteligencija", ja mislim na sintezu svih ovih definicija, a posebno na onu koje meni najviše odgovora u određenom trenutku!
Opće je prihvaćeno da testovi inteligencije (IQ) obično ne mogu uhvatiti suštinsku inteligenciju. Da bi se nekako riješio ovaj problem, inteligencija se definira kao "sposobnost zarađivanja bodova na IQ testu". Ova metoda, iako već sumnjivi kompromis, još uvijek nije u stanju riješiti problem standardizacije pravilnih testova. Postoje i drugi problemi. Broj se može koristiti za mjerenje samo jedne dimenzije, ali da li je moguće reducirati inteligenciju na samo jednu dimenziju?


Post je objavljen 20.11.2005. u 13:46 sati.