Pregled posta

Lire „B“, papirni novac u emisiji Gospodarske banke za Rijeku, Istru i Slovensko primorje u Rijeci, iz godine 1945-1947

Sve do mirovnog ugovora s Italijom Zona »B« (i. j. Rijeka, dio Istre i Slovensko Primorje) pripala je administrativno pod Vojnu upravu Jugoslavenske armije (VUJA). Koristeći svoja međunarodna prava okupacione vlasti odlučila je VUJA, da radi osiguranja razvitka privrede i plaćanja administrativnog aparata izda svoj »okupacionih novac na području Zone »B«.

Nakon oslobođenja na području grada Rijeke i čitave Zone »B« jedino platežno sredstvo bile su metropolitanske lire u izdanju Banco d'Italia. Najveći broj talijanskih poduzeća je iz tog područja povukao novac na područje zone »A«, ili u Italiju. To je izazvalo veliku novčanu krizu, jer se VUJA poslije oslobođenja našla u vrlo teškom položaju. Cijela riječka luka i sva veća tvornička postrojenja bila su oštećena, istarska sela popaljena i ratom uništena.

Englezi su se koristili svojim međunarodnim pravom, te su u Zoni »A« izdali svoje okupacione AMG-lire. Prema tome je i VUJA koristila svoje pravo i izdala svoj »okupacioni« novac. Ta se emisija službeno nazvala »B« lire, ali u narodu su nazivane: lire Titine, lire barchette ili, jednostavno, Jugolire. Iako je taj novac formalno »okupacioni«, on je stvarno naš nacionalni novac, koji se prvi put u povijesti Istre javlja pisan narodnim jezikom.

Dinar DFJ, sve dok je VUJA bila jedini organ, koji je donosio rješenja u pogledu svih pitanja, koja se odnose na život u Zoni »B«, — nije mogao biti uveden kao zakonsko platežno sredstvo, jer se u Zoni »B« nisu mogli primjenjivati zakoni, koji su bili valjani u Jugoslaviji. Kako ni Narodna banka Jugoslavije nije imala svoju jurisdikciju na području Zone »B«, odlukom Pokrajinskog NOO-a za Slovensko Primorje, Oblasnog NOO-a za Istru i Gradskog NOO-a grada Rijeke, a po odobrenju VUJA-e odlučeno je u svrhu jačanja sveukupne privredne djelatnosti, da se osnuje Gospodarska banka za Istru, Rijeka i Slovensko Primorje sa sjedištem u Rijeci. Dana 17. rujna 1945. otvorena je Gospodarska banka sa glavnicom od 100,000.000 lira. Glas Istre, Rijeka, 13. IX. 1945., str. 4.

Već 18. X. VUJA je donijela naredbu o puštanju u optjecaj nove valute. Glas Istre, Rijeka, 23. X. 1945. Gospodarska banka je izdala novu emisiju »B« lira. Naredba glasi:

NAREDBA br. 26

Vojne uprave Jugoslavenske armije za Julijsku Krajinu, Istru, Rijeku i Slovensko Primorje.

U posljednje vrijeme zapaženo je, da na teritoriju ove Vojne uprave J. A. nema dovoljno novaca u optjecaju. Takvo stanje moglo bi imati izvjesnih posljedica s obzirom na potrebe privrede i naroda uopće. Da bi stanje popravili i omogućili nesmetan daljnji razvoj na polju obnove i privrede, te da bi poboljšali novčanu situaciju, a s time u vezi životne uslovr naroda na ovom teritoriju, Da Gospodarska banka za Istru, Rijeku i Slovensko Primorje pusti u optjecaj nove lirske novčanice od 1, 5, 10, 20, 50, 100, 500 i 1.000 lira.

Vrijednost novih lirskih novčanica jednaka je vrijednosti starih (Banco d'Italia.: Stare novčanice (Banco d'Italia), ostaju i dalje u optjecaju.

Tečaj novih lirskih novčanica jednak je u odnosu na dinar tečaju starih, t. j 3,33 : 1.


Opis novih novčanica objavit će se naknadno preko dnevne štampe. Od dani stupanja na snagu ove Naredbe na teritoriju ove Vojne uprave J. A. (Istra, Rijeka Slovensko Primorje) nove lirske novčanice od 1, 5, 10, 20, 50, 100, 500, 1000 lira važi kao zakonsko platežno sredstvo.
Ova naredba stupa na snagu odmah.

Smrt fašizmu — Sloboda narodu!

Opatija, 18. I. 1945.

Pukovnik: V. Holjevac, v. r.


Iza ove objave nije izišao opis lira »B« u dnevnoj štampi. Lire su izgledale ovako:


1 lira



Av. Bijeli papir, smeđi tisak. Naokolo vijenac lipova lišća po rubu. U lijevom kutu u klasju je broj 1, iznad je petokraka zvijezda; na vrpci piše: LIRA 1945. Desno piše trojezično: GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRU, RIJEKU I SLOVENSKO PRIMORJE — GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRO, REKO IN SLOVENSKO PRIMORJE — BANCA PER L'ECONOMIA PER L'ISTRIA FIUME E IL LITO-RALE SLOVENO. U sva četiri kuta je broj 1.

Rv. Po rubu teče geometrijski ornament. U lijevom kutu je glava partizanke, okrenuta nadesno. Desno piše: 1 LIRA. Ispod piše trojezično: KRIVOTVORENJE SE KAŽNJAVA PO ZAKONU — PONAJERANJE SE KAZNUJE PO ZAKONU — LA LEGE PUNISCE I FALSIFICATORI.


5 lira



Av. Bijeli papir, zeleni tisak. Okolo je obrub od lipovog lišća. U sva četiri kuta je broj 5. Lijevo u središnjem polju je vijenac od klasja, u kojem je broj 5, iznad je petokraka, a na vrpci piše: LIRA, LIR, LIRE. Desno piše trojezično kao na prethodnoj. 1945 označuje godinu emisije.

Rv. U obrubu geometrijski omamenat, u četiri kuta je broj 5. Lijevo piše oko broja 5: LIRA, LIRE, LIR. Desno u lovorovom vijencu je barka s petokrakom na jedru. Radi ovih barka na novcu Istrani su ih nazvali: lire barchette. Ispod je natpis kao na naličju prethodne.


10 lira



Av. Bijeli papir, zelena podloga, smeđi omamenat. Okolo vijenac lipovog lišća. Lijevo je u klasju broj 10, iznad klasja je petokraka zvijezda, a klasje je ovito vrpcom, na kojoj piše: LIRA, LIR, LIRE. U sva četiri kuta je broj 10. Desno je natpis kao i na novčanicama od 1 i 5 lira trojezično. Ispod toga je 1945, godina emisije.

Rv. Okolo po rubu teče pravilan lisnati ornamenat. U kutovima je broj 10. Lijevo oko broja 10 piše: LIRA, LIRE, LIR. Desno u vijencu od lovora je barka sa petokrakom zvijezdom na jedru. Dolje piše trojezično kao i na naličju novčanica od 1 i 5 lira.


20 lira



Av. Bijeli papir, podloga zelena, natpis ljubičast. Okolo teče vijenac lipo-vog lišća. Lijevo je u klasju broj 20, iznad je petokraka zvijezda, na vrpci piše: LIRA, LIRE, LIR. Desno je trojezično natpis kao u prethodnih. U kutovima je broj 20. Ima označenu seriju crvenim, što prijašnje nemaju.

Rv. U četiri kuta je u medaljonu broj 20. Rub je ornamentiran. Lijevo piše oko 20: LIRA, LIRE, LIR. Iznad je petokraka zvijezda. Desno u medaljonu je barka sa dva jedra, oko koje lete galebovi. — Trojezično piše dolje kao i kod prethodnih.


50 lira



Av. Bijeli papir, tamno crvena slova na terakota podlozi, Okolo teče rub od lovorova lišća. U sva četiri kuta središnjeg polja je broj 50. Lijevo je u klasju 50 a na vrpci oko klasja piše: LIRA, LIRE, LIR. Iznad je petokraka zvijezda. Desno je natpis trojezično kao kod prethodnih. Serija je ispisana crvenim slovima i brojevima.

Rv. Okolo teče ornamentiran rub, u kutovima ruba je 50. Lijevo piše: LIRA 50 LIRE LIR Desno je u medaljonu barka s petokrakom na jedru. Natpis ispod kao u prethodnih na reversu.


100 lira



Av. Bijeli papir, plava podloga, smeđa slova i ornamenat. Okolo teče širok rub s vijencem lipovog lišća. U lijevom kutu u vijencu od klasja je broj 100, na vrpci piše: LIRA, LIRE, LIR. Natpis kao kod ostalih novčanica trojezičan. U dva kuta desno je broj 100. Datirano je 1945. godinom. Serija ispisana crvenim slovima i brojkama.

Rv. U dva kuta je broj 100. Okolo po rubu teče ornamenat, desno sa strane je u rubu broj 100. Lijevo u srednjem polju je u medaljonu barka s petokrakom zvijezdom na jedru. Desno oko broja 100 piše: LIRA, LIRE, LIR. Ostali natpis kao kod prethodnih trojezičan.


500 lira



Av. Bijeli papir, svijetlozelena podloga, tamnozeleni natpis i ornament. Okolo u rubu teče vijenac lovorova lišća. Lijevo je u klasju broj 500, iznad je petokraka zvijezda, a oko klasja vrpca, na kojoj piše: LIRA, LIRE, LIR. Natpis: GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRU, RIJEKU I SLOVENSKO PRIMORJE 1945 kao u prethodnih je trojezičan. Ispod natpisa je žuta brojka 500. Serija je označena iznad natpisa crveno.

Rv. Širok rub s rozetama u kutovima. Lijevo je: LIRA, LIRE, LIR 500, desno je u medaljonu barka. Ispod je natpis kao kod prethodnih trojezičan: KRIVOTVORENJE SE KAŽNJAVA PO ZAKONU.


1.000 lira



Av. Okolo u četiri kuta je broj 1000, unutar ruba teče ornamenat krugova i petolisnatih ruža. U lijevom kutu središnjeg polja je u vijencu od klasja broj 1000, iznad vijenca je petokraka zvijezda a na vrpci ispod piše, LIRE. U desnom kutu je pejsaž Istre s oračem. Dolje piše trojezično: KRIVOTVORENJE SE KAŽNJAVA PO ZAKONU.

Rv. U rubu je vijenac lovorovog lišća. U četiri kuta srednjeg polja je broj 1000. Lijevo je barka s punim jedrima. Lijevo natpis trojezično: GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRU, RIJEKU I SLOVENSKO PRIMORJE, 1945. Serija je označena crvenim brojkama i slovima.

Po zapisniku Gospodarske banke od 17. X. 1945., str. 32., vidljivo je, da je izdana svega jedna milijarda lira. Već 24. X. 1945. bilo je u prometu novčanica Lira »B« u vrijednosti 248,820.000 lira. Zapisnik Gospodarske banke, str. 39, čl. 2. Novčanice su štampane u Ljubljani i Zagrebu. U istom zapisniku se vidi, da je primljeno od komisije za štampanje novčanica iz Ljubljane 1. 100,000.000.—, a iz Zagreba 1, 197,370.000. Zapisnik Gospodarske banke, str. 39, 61. 3.

Lira »B«, izdata u zoni B, nije imala karakter inflacione lire, te nije puštena u promet, da nadomjesti, nego naprotiv da suzbije špekulaciju i riješi financijske probleme. Okupaciona lira »B« je puštena u promet u onoj kvoti, koja je za ovu zonu predviđena u financijskoj zemaljskoj politici.

Odmah po izlasku lira »B« Talijani su pokušali da stvore nepovjerenje prema našoj emisiji, međutim se u praksi pokazalo, da su one održale do svog povlačenja stalnost i neopadanje. Trgovina s Trstom od tada odvijala se na bazi »clearinga« a s Jugoslavijom na osnovu dozvole za uvoz i izvoz, koju je izdalo Privredno odjeljenje Vojne uprave J. A. Sva plaćanja izvezene robe iz Jugoslavije, kao i naplata potraživanja od izvoza robe u Jugoslaviji vršila se samo preko zbirnih računa u lirama, koji su bili otvoreni kod Gospodarske banke na Rijeci i njene filijale u Postojni. Izvoz robe iz zone »B« u Jugoslaviju, fakturiran po svim uplatama i isplatama preko predviđenog zbirnog računa, iznosi 30 dinara za 100 lira.
Da bi se poštivalo međunarodno pravo, VUJA je najstrože zabranila upotrebu dinara kao platežnog sredstva.

Rijeka je prema tome imala lirsko devizno područje, a Sušak Dinar DFJ.

Međutim odmah po sklapanju mirovnog ugovora s Italijom morala se ukloniti ova apsurdna situacija u privrednom poslovanju. Jedan grad sa dvije valute!

Nadalje uslijed pojačanja privredne, djelatnosti u Zoni »B« povećao se i optjecaj novca na tom području, što je opet imalo za posljedicu, da se zaliha novčanica lire »B« kod Gospodarske banke jako smanjila.
Uslijed tih razloga ukazala se neophodna potreba, da se teritorij Rijeke devizno pripoji Jugoslaviji, čime bi se riješila oba problema, o kojima je naprijed riječ: t. j. uklonila "bi se, 1. anomalija, da u jednom dijelu grada vrijedi jedna, a u drugom druga valuta, postavila bi se čvrsta granica između dinarskog i lirskog deviznog područja na liniji između Rijeke i Opatije, i 2. na taj bi se način izbjeglo .štampanje novih novčanica za ostalo područje Zone »B«, jer bi se s povučenim novčanicama u Rijeci pokrile potrebe područja Istre i Slovenskog Primorja.

7. prosinca 1946. g. uputilo je Ministarstvo financija FNRJ akt Ministarstvo financija, Beograd, Pov. br. 1190, 7. XII. 1946. VUJA-i, kojim je data suglasnost njenom traženju, da se na području grada Rijeke zavede Dinar DFJ kao zakonsko platežno sredstvo s tim, da Gospodarska banka povuče svoje »B« lire.
Prepis akta je Ministarstvo uputilo Narodnoj banci u Beogradu, kao i upute o povlačenju »B« lira. Ministarstvo financija, Beograd, Pov. VII, br. 1227 od 13. XII. 45 U tim uputama se odredilo:

1. Povlačenje i zamjenu novčanica lira »B« na području grada Rijeke izvršit će Gospodarska banka u Rijeci;
2. Povlačenje i zamjena se imaju izvršiti između Božića i Nove Godine i ne može trajati duže od tri dana. Zamjena se mora izvršiti
a) po kursu DFJ dinara 30.— za lira »B« 100.—,
b) iznosi novčanica lire »B«, čija odgovarajuća vrijednost ne prelazi DFJ din. 5.000.—, zamijeniti će se u cijelosti; za više sume od 5.000.— dinara davati će se potvrda na ukupnu položenu svotu;
c) državnim nadleštvima, poduzećima i ustanovama soc. staranja isplaćivat će se suma u cijelosti;
d) Gospodarska banka za IRSP svoju zalihu novčanica lira »B« ne može zamijeniti u dinare DFJ.

Prema tome na području grada Rijeke po povlačenju lira »B« kao zakonsko platno sredstvo je ostao dinar DFJ i metropolitanska lira, koja se obračunavala po kursu DFJ din. 15.— za M. lira 100.—. Doznake između Zone »B« i Rijeke vršila je pak Gospodarska banka po kursu 100 lira »B« = 30 din. DFJ, t. j. između Rijeke i zone »B« nije postojao clearing.

Prema tome nakon izvršene zamjene grad Rijeka se s devizne točke gledišta nije smatrao »inozemstvom«. Narodna banka je za konverziju lira »B« u Rijeci odredila kao svog predstavnika Viktora Mataušeka, rutiniranog stručnjaka, koji je vršio konverziju novca i u ostalim republikama Jugoslavije. Ministarstvo financija, Beograd, Pov. br. 108997-1/2, 14. XII. 45. U Rijeci se odlučilo shodno uputama Ministarstva financija u Beogradu, da se zamjena izvrši 28., 29. i 30. XII. 1946. g., kako bi se sa Novom godinom započelo s novom valutom. Da bi se postigao što povoljniji efekat kod povlačenja, naročito s obzirom na odbitak za Fond za obnovu zemlje, pripreme su naravno vršene potajno tako, da do posljednjeg dana, t. j. do 27. XII., nije za to znao ni najuži krug namještenika Gospodarske banke kao ni činovnici predviđeni za mjesta zamjene. Plakati kao i potvrde dane su u izradu u Zagreb, a plakati na talijanskom jeziku štampani su u zadnji čas u Rijeci. Sav materijal se također pripremio potpuno povjerljivo. Prema tome objava o povlačenju došla je stvarno iznenadno.

Glavnu komisiju su sačinjavali: potpukovnik Mirko Lenac, predsjednik Kontrolne komisije VUJA-e, Pavao Mršičić, načelnik financijskog odjeljenja VUJA-e, Nikola Radonić, upravitelj filijale Zemaljske banke u Sušaku, Leopold Grbac, uprar vitelj Gospodarske banke, te delegat Narodne banke u Beogradu Viktor Mataušek. Bilo je određeno osam mjesta za zamjenu, a svako mjesto je dobilo po din 2,000.000. Nakon konverzije moglo se ustanoviti, da je na području Rijeke povučeno lira »B« 325,422.386.57 a isplaćeno DFJ din 93,927.427.50

Izmijenjene i povučene lire u vrijednosti od 333,318.969 upotrebljene su prema uputi VUJA-e a u sporazumu i s dozvolom Ministarstva finacija FNRJ za potrebe u ostaloj Zoni B, tako da se optjecaj lira ovim povlačenjem nije uopće smanjio.

Godinu dana je iza ove konverzije u Rijeci lira »B« bila uz Metropolitansku liru platežno sredstvo na području Zone »B«. Međutim na osnovu notifikacije Ugovora o miru s Italijom Prezidijum Narodne skupštine FNRJ je donio Ukaz o proširenju važnosti pravnih propisa na novo pripojeno područje. Na to je Ministarstvo financija u Beogradu 13. IX. 1947. donijelo Uredbu o povlačenju lira na području Zone »B« i »A«. U Službenom listu broj 79 od 16. IX. 1947. izišla je ta uredba,a već se 17.IX 1947. počelo s konverzijom u Istri, koja je trajala od 17.—20. rujna u Zoni »B«.

To se moglo provesti tako brzo s razloga, što je Gospodarska banka još 8. rujna poslala mjestima zamjene u Zoni »B« i »A« upute i sav materijal. Zamjena novca, koji je glasio na lire, vršila se_u središtima kotarskih narodnih odbora za podređeni im teritorij i to u slijedećim mjestima: za pripojeno područje Zone »B« u Ajdovščini, Tolminu, Idriji, Postojni, Ilirskoj Bistrici, Opatiji, Labinu Vodnjanu, Rovinju. Poreču, Pazinu, Buzetu i Malom Lošinju, a za pripojeno područje Zone »A« u Puli, Sežani, Solkanu, Bovcu i Kobaridu.

U Zoni »A« se nisu mogle mijenjati lire »B«. U toj konverziji su potpuno povučene iz optjecaja sve vrste lira, t. j. naše Jugolire, Metrolire (izdanje Banco d' Italia) i novčanice lira AMG (Lire izdanja Savezničke okupacione uprave).

Po uredbi o povlačenju i zamjeni novca, koji glasi na lire, određen je tečaj za povlačenje i to:

Lire B 100 Lira 30 Dinara
Lire M 100 Lira 15 Dinara
Lire AMG 100 Lira 15 Dinara

Glavna centrala Narodne banke u Beogradu Glavna centrala Narodne banke, Bgd. Pov. 32367 od 3. X. 47. donijela je tom prilikom odluku o prestanku emisije lira B: »Počev s prvim danom zamjene Gospodarska banka ne može više puštati u optjecaj svoje novčanice...«9 Sva središta Gospodarske banke počet će prvi dan zamjene sa saldom nula u novčanicama B lira u blagajni.«

Narodna banka je u svrhu zamjene obrazovala potrebne rezerve u dinarima i to kod bankine filijale u Sušaku u iznosu od Din 700,000.000.— a kod bankine Centrale u Ljubljani (za potrebe podkomisije u Postojni) u iznosu od oko 300,000.000.— dinara.

Kao i u Rijeci zamjena se u Istri vršila pod rukovodstvom glavne komisije za povlačenje i zamjenu na području Zone »B« i »A«.

I ovaj put je inspektor Viktor Mataušek bio delegiran od Glavne centrale iz Beograda. Sjedište Glavne komisije je ostalo u Rijeci a podkomisija je radila u Postojni. Glavna centrala Narodne banke, Bgd. Pov. br. 44898/XI od 1. IX. 47. Nakon konverzije u Zoni »A« i »B« izvršila je Glavna komisija 6. X. 1947. konačni obračun, iz kojeg je vidljivo, da je iz optjecaja povučeno i predano Narodnoj banci:

B Lira : 1,558,080.534.
M Lira : 556,386.948.20
AMG Lira : 18,715.380.

Za tu svotu je promijenjeno FNRJ dinara 553, 423.229.—

Ovom izmjenom je konačno u Istri postao platežno sredstvo dinar FNRJ kao i u ostaloj Jugoslaviji te je Istra s devizne točke gledišta prestala biti »inozemstvo«.

Već 20. X. 1947. Narodna je banka preuzela Gospodarsku banku u Rijeci, jer ona nije više imala svoga rezona.

Lire »B« imaju svoje dvostruko značenje. U prvom redu to je novac pisan hrvatskim i slovenskim jezikom pored talijanskog. Nakon vijekova, kroz koje je u Istri kolao novac tuđinaca, lira B je naš prvi nacionalni novac u Istri. Rijeka je doduše imala svoj papirni novac, štampan djelomično hrvatski, još 1848., 49., 50.; Ivan Rengjeo: Papirni novac u Hrvatskoj ... Numizmatika 1953. Mario Smoquina: La carta moneta di Fiume negli anni 1848, 1849 i 1850, Rivista X, 1933. međutim u povijesti Istre nema takvog slučaja.
U drugom redu to je znak snalažljivosti VUJA-e u vrlo teškoj novčanoj krizi poslije rata, gdje je prosperitet cjelokupne privredne djelatnosti ovisio o jakoj i učvršćenoj valuti. Sve do svoje izmjene lira B je održala svoj tečaj 100 lira B za 30 dinara, dok je bila vrijednost AMG i Metrolire 100 lira za 15 dinara kod konverzije.

* * * * * * * * *

Osim spomenutih novčanica postoji i novčanica od 2 lire, koja nikada nije puštena u optjecaj, te predstavlja jedan od specijaliteta iz ovog područja.



Av. Sličan novčanici od 1 dinara, samo što je lik partizanke zamjenjen partizanom, a desno gore nalazi se prikaz broda. Oznaka nominale "2". Cijela novčanica je u plavo/crnoj izvedbi.

Rv. Slično kao i novčanica od 1 dinara, samo što je oznaka nominale "2".

Autor: Radmila Matejčić
Izvor: Numizmatičke vijesti, br. 11, 1958., str. 23-29
Slike: Borna Barac, Papirni novac bivše Jugoslavije i zemalja na području bivše Jugoslavije, Obol naklada, Zagreb, 2002.


Kataloške vrijednosti
Kataloške vrijednosti su prema katalogu Barac i izražene su u eurima.


Ovdje možete vidjeti i izvadak iz SCWPM kataloga (Pick) s vrijednostima u dolarima.

Izvor: Borna Barac, Papirni novac bivše Jugoslavije i zemalja na području bivše Jugoslavije, Obol naklada, Zagreb, 2002. i Standard Catalog of World Paper Money, 9. izdanje, Krause Publications, Iola, 2000.



Post je objavljen 17.11.2005. u 08:23 sati.