DA LI POSTOJE GENI ZA ŠAH?
Nije izvjesno da je to nasljeđe. Vadim Kasparov (Garijev sin) ima 5 godina i nije posebno zainteresiran za šah. To znači da sinovi mogu imati uzore i van profesije svoga oca. Što više ponekad smatraju da im otac smeta i da se ne mogu razvijati u sjeni svoga oca ako bi se bavili istim zanimanjem, Ali ako ne postoje šahovski geni moguće je da postoji nasljedno dobivena sklonost za šah, u ovisnosti o raznim socijalnim i psihološkim razlozima.
U predškolskom uzrastu šah više privlači dječake nego djevojčice. Ipak, one će u dobu od 8 – 12 godine pobjedjivati dječake, ali s dolaskom puberteta stvari se mijenjaju. Mnoge devojčice posle dvanaeste godine napuštaju šah i njihovo zanimanje se prebacuje na druge oblasti. Nema sumnje da je tu važan socijalni i kulturni faktor. Zanimanje za šah više opada u čisto ženskim školama, dok se to ne događa u mješovitim školama.
Među muškarcima je suprotna tendencija u ranom pubertetu (kako je Boby Fischer rekao za sebe) . Dječaci su tvrdoglaviji i uporniji u postizanju cilja.
Da bi netko dobio FIDE rating od 2200 mora biti opsjednut šahom, da uloži mnogo truda i dosta odricanja što nije nimalo lako! Ako uzmemo u obzir da na rating listi iznad 2200 muškarci brojno prevladavaju u odnosu na žene u omjeru 30: 1, to ipak ukazuje na neku genetsku komponentu šahovske igre.
A da li postoji šahovska inteligencija?
A što je to?
Post je objavljen 11.11.2005. u 21:11 sati.