ŠAH KAO POMOĆNO SREDSTVO
U modernom industrijski razvijenom društvu stalno se skraćuje potrebno radno vrijeme, onaj dio čovjekovog života u kome je pojedinac potčinjen gospodarskoj nužnosti i od njega nezavisnim zakonima tehnologije i velike organizacije, dok u isto vrijeme stalno rastu zahtjevi u pogledu njegove sposobnosti i kvalificiranosti da bude ne samo fizička, izvrsna snaga radnih operacija, nego i kvalificirani upravljač složenim radnim procesima. S obzirom i na jedno i na drugo, sve veći značaj za svako razvijeno društvo dobija pitanje načina korištenja slobodnog vremena.
Povećanje slobodnog vremena otvara nove probleme - kako ga ispuniti?
Razvijanje naklonosti i preokupacije obogaćuju duhovni život čovjekove ličnosti. Pružajući mu zabavu i razonodu u isto vrijeme usavršavaju njegove sposobnosti, a to može umnogome pomoći otklanjanju negativnih i asocijalnih karakteristika moderne civilizacije, kao što su trka za novcem, ili najgrubljim materijalnim zadovoljstvima i uživanjima, zabave bez stvarnog sadržaja koje degradiraju čovjeka i ostavljaju osjećanje praznine - da se i ne govori o maloljetničkoj delikvenciji, kocki, alkoholizmu i drogama.
U razvijanju kulture slobodnog vremena, što postaje sve urgentnija potreba svakog suvremenog društva, šah može također imati svoju korisnu i pozitivnu ulogu. Riječ je o jednom načinu razvijanja određenih intelektualnih sklonosti i sposobnosti kao i o usađivanju interesa i ljubavi za intelektualne preokupacije, koje razvijaju društvenost mladog čovjeka i njegove sklonosti ka konstruktivnom izražavanju i potvrđivanju svoje ličnosti. Tako se formira socijalno-moralni aspekt. Mladi igrač nauči živjeti SA i PROTIV drugih. Ako se nauči pretrpjeti poraz, time je ugušio super-ego, što znači da je naučio prihvaćati sve zabrane koje mu društvo nameće.
Formiranje šahiste ima četiri faze:
a) učenje općih pravila, kako idu figure, svrha igre
b) učenje općih načela i vođenje partije (vrijeme, prostor, ravnoteža, materijal)
c) načela strategije: jaka polja, udvojeni i izolirani pješaci, jak i slab lovac, topovi na sedmom redu itd.
d) proučavanje partija majstora, a u kasnijoj fazi i svojih.
(Sigurno znate za slučajeve kada je dijete naučilo šah prije abecede!? Kroz šah se djeca uče samostalnosti ali i da razumiju kako se kroz igru može napredovati. )
Šah može biti pomoćno sredstvo ne samo u pedagogiji već i u drugim naukama. Poznata je veza šaha s matematikom, informatikom i programiranjem. Domen statistike: vrijednost figura i upoređenje, analiza kombinacija i račun vjerojatnosti, iniciranje funkcije procjene, strategija i taktika itd. Naučivši šahovsku abecedu i postavljajuci šahovsku tablu dijete je naučilo da svako polje ima svoju oznaku, a time je i ne znajući naučilo - koordinatni sustav!
Post je objavljen 10.11.2005. u 17:42 sati.