Marketing
HALLOWEEN-NOC VJEŠTICA
Covjeku je urodeno živjeti u strahu od smrti i prokletstva.
Da bi taj strah otjerao, covjek je oduvijek pribjegavao mnogim nacinima uništavanja i tjeranja zloduha i smrti same.
Tako su Dan Svih Svetih (1.11.) i Dušni dan (2.11.) danas tradicionalni blagdani koji se obilježavaju svake godine. No, mnogima je sigurno zanimljivija noc s 31. listopada na 1. studenog, tj. Halloween, dan kod nas prozvan Noc vještica.Ovaj obicaj potjece još od Kelta,koji su vjerovali da u noci s 31. listopada na 1. studenog mrtvi imaju tulum ili okupljanje... pa su palili svijece i kostimirali se kako bi otjerali zle duhove.Ta noc zapravo predstavlja keltski blagdan »Samhain« kojim vještice slave svoja božanstva, božicu u vidu starice i boga u vidu rogatog gospodara smrti. One vjeruju da je te noci veo koji razdvaja svijet mrtvih od svijeta živih najtanji. Tako je noc uoci blagdana »Sviju svetih« postala »Noc vještica«, dakako, komercijalizirana. Za njih je to bila noc prije Nove godine. Ovaj blagdan se u Americi,u kojoj je to danas naj veseli blagdan,poceo slaviti pocetkom 20.stoljeca,a današnji djecji obicaj "žicanja" slatkiša po kucama potjece iz Engleske kad bi siromasi na Dušni dan prosili hranu i kolace od bogataša i zauzvrat im obecali da ce se moliti za duše njihovih pokojnika.Jedna kršcanska novina ovaj blagdan naziva poganskim i smatra da je za mnoge ljude sadržaj Noci vještica i Svih svetih potpuno nebita jednako kao i razlika medu njima.Isto tako neki ljudi smatraju da je cilj uvodenja Noci vještica u Hrvatsku samo što je više nagristi hrvatsku kulturu i vjernicke katolicke obicaje.
Pucnjava iz vatrenog oružja na pogrebu isto je što i stari obicaj bacanja strelica ili koplja u zrak, u znak «ubijanja» duhova.
U posljednje vrijeme sve cešce imamo priliku susresti se sa Halloween nacinom tjeranja zlocestih duhova...
Rijec Halloween ima svoje korjene u Katolickoj crkvi iz naziva blagdana–Svi Sveti-All Hallows Eve-01.Studenoga, ali obicaj potjece iz paganskih vjerovanja.
Jedna stara irska prica govori, da na taj dan duhovi onih koji su umrli protekle godine, traže duhove onih koje ce prokleti i opsjedati sljedece godine.
Živuci koji nisu željeli biti opsjednuti, su u noci 31. Listopada, gasili vatre u svojim domovima, kako bi ih ucinili hladnim i nepoželjnim. Tada bi se oblacili u svakojake kostime i bucno paradirali po susjedstvu, kako bi bili što destruktivniji, ne bi li tako uplašili duhove koji su tražili tijela za opsjedanje.
Rimljani su usvojili taj obicaj kao svoj i s vremenom ga ritualizirali, tako da je presvlacenje u kostim vještice, goblina, duhova, i sl. dobilo svoju svjetsku ulogu.
Jedna legenda iz keltskog folklora govori i o obicaju «Jack-o-lantern» a koja ukazuje na nastanak bundeve kao simbola ove noci.
Covjek zvan Jack, bio je notorni pijanac i varalica, pobjegao je pred Vragom popevši se na drvo. U krošnji je napravio križ i zarobio njime Vraga koji se popeo za njim. Tada je Jack nacinio dogovor sa Vragom obecavajuci mu oslobodenje ako ga više ne bude iskušavao.
Kada je umro, Jack nije otišao u raj zbog svog pakta sa Vragom, ali nije dobio ulaznicu ni za pakao, jer je prevario Vraga.
Zbog toga mu je Vrag dao malu žar da mu osvijetli put u vjecnom mraku. Žeravicu je stavio u izdubljenu bijelu repu kako bi je sacuvao što duže.
Tako je nastala Jackova lanterna .
Kad su imigranti došli Americanima, otkrili su da obicna bundeva puno bolje uspijeva nego bijela repa.
Tako je «Jack-O-Lantern» u Americi postala «hollowed-out pumpkin».
Iako su mnogi prihvatili kultnu zabavu Halloween kao svoj omiljeni praznik, sama Noc vještica nije izrasla iz vješticarenja, a prokletstvo nije car te noci.
Na kraju krajeva – Dan vještica ne nosi prokletstvo.
To je dan kao i svaki drugi - onoliko proklet koliko ga mi vidimo ili ucinimo prokletim.
Post je objavljen 01.11.2005. u 00:35 sati.